1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako se moze dugorocno i kratkorocno suprostaviti medjunarodnom terorizmu? Podijumska diskusija u DW-u.

Teror takodje i u Njemackoj? Koliko su realni teroristicki scenariji kao napad velikim boginjama ili napadi na atomska postrojenja? Prije svega- Kako se moze dugorocno i kratkorocno suprostaviti medjunarodnom terorizmu? Na ova i jos mnoga duzga pitanja vezana za terorizam, bilo je rijeci na podijumskoj diskusiji koju su u prostorijama DW u Bonu organizovali DW i Bonski dnevni list General Anzeiger.

Deutsche Welle

Deutsche Welle

"Otrovni gasovi u metroima, napadi na nuklearne centrale. ... ako bi se 20 atentatora-samoubica zarazilo velikim boginjama i potom prošetalo našim stadionim ili sajamskim halama..."

Stravicni scenariji, bijes zbog terorizma i strah prisutni su u njemackim gradovima. Za napade u Madirdu 11. marta sada se kaže da su probudili Evropu.

"... ne može se iskljuciti da ce se slicno dogoditi i u Njemackoj...

. koliko god to gorko bilo, od toga se ne možemo zaštiti i to cemo vjerovatno jednom i u našoj zemlji doživjeti..."

Opasnost od terorizma u Njemackoj jeste realna, kaže Fridibert Pfliger, spoljnopoliticki strucnjak njemacke konzervativne opozicije:

"Na kratko smo se bili probudili ali smo ipak nastavili da drijemamo. Cilj Al-Kaide nisu Amerikanci ili Izraelci, cilj su nevjernici, cilj je naša civilizacija. Mi nismo mentalno spermni da odgovorimo na taj izazov i još nismo ni shvatili suštinu ove globalne i totalitarne prijetnje."

Pfliger smatra da to prije svega važi za one koji Njemacku i dalje smatraju za bezbjednu zonu jer, na primjer, nije ucestvovala u ratu protiv Iraka. Griješe oni koji vjeruju da mogu da izbjegnu teroriste jer ce ovi uvjek naci neki razlog da udare, dodao je.

I drugi eksperti izražavaju uvjerenje da postoji realna opasnost i da na nju pažnju moraju da obrate tajne i službe bezbjednosti. Nema, medutim, saglasnosti oko toga da li na ovakva strahovanja i stanovništvu treba stalno ukazivati. Mnogi, za razliku od Pfligera, upozoravaju da ne treba širiti kolektivni strah i paniku jer se iz toga lako može izroditi, na primjer, paušalna netrpeljivost prema strancima.

U suprotstavljanju toj realnoj opasnosti ne može se koristiti samo jedna strategija, primjecuju strucnjaci i naglašavaju da su za kompleksan problem potrebna kompleksna rješenja. Joahim Vesthof, glavni urednik bonskog dnevnika General-Ancajger istice:

"Suština je u obaveštajnoj delatnosti. Mi ne možemo da štitimo sve objekte i ustanove i toga smo svjesni i to ne bismo mogli cak ni ako bismo angažovali Bundesver."

Kada se o strahovima u stanovništvu govori, ne može se izbjeci problem paralelnih društava. Izolovana ostrva koja nastaju iz paušalne osude svega drugacijeg i medusobne netolerancije predstavljaju plodno tlo za islamisticke ideje. To jeste poseban izazov za obavještajnu djelatnost, tajne službe i organe bezbjednosti, potvrduje Hajnc From, predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustava:

"Znamo da se u okolini nekih džamija, malog broja njih, šire islamisticke ideje i svjesni smo da je za neke mlade muslimane u Njemackoj ta vrsta orijentacije veoma atraktivna."

No, cak i pojacane mjere bezebjednosti pojedinacnih država i snažna medjunarodna saradnja i kooridnacija, posebno u pogledu obavještajnih službi, ne može da pruži apsoltunu zaštitu, priznali su eksperti. Prema reijcima Frideberta Pfligera:

"Ne treba ni vojsci oduzeti sve nadležnosti u tom pogledu. U Afganistanu smo, naprimjer, imali teroristicke kampove u kojima je Al-Kaida obucavala teroriste. Takve teroristicke kampove treba eliminisati."

No, i rat i obavještajne djelatnosti jacaju, makar kratkorocno gledano, netoleranciju i opasni osecaj ugroženosti, saglasni su svi strucnjaci. Oni kažu da to važi i za radikalne islamiste ali i za miroljubive muslimane u Njemackoj i van nje, koji se, s pravom ili ne, osjecaju kao da su pod stalnom prismotrom i koji bi upravo stoga bili spremni da nadju nacina da djeluju. Zato su prijeko potrebne, kako se istice, mjere za podsticanje razumijevanja medju etnickim i vjerskim grupama.