1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kako se finansiraju crkve u Njemačkoj?

Izgradnja preskupe biskupske rezidencije u Limburgu mnoge je iziritirala. Skandal je iznio na svjetlo dana i to da crkve u Njemačkoj ne moraju javno da iznose svoje finansije iako veliki dio novca dobijaju od države.

Katolička i Evangelistička crkva u Njemačkoj godišnje dobijaju oko 460 miliona evra iz državne kase. Ova godišnja podrška ili kako je još zovu dotacija ima istorijske razloge. Crkva je od početka XIX vijeka zbog sekularizacije izgubila veliki dio svoje imovine. Napoleon je oduzimao crkve širom Evrope. I od tada se njima isplaćuju tzv. dotacije koje su ugovorene više puta s Vatikanom.

Napoleon

Država zbog Napoleona još uvijek plaća crkvu.

Visina odštete se razlikuje od pokrajine do pokrajine. A to je sadržano i u ustavu - kao ostavština vajmarskog vremena i Carskog konkordata. Naime, 1933. je između Vatikana i Njemačke potpisan ugovor o odnosima crkve i države.

"To je kršenje ustava"

No, sve to je moralo mnogo ranije da se riješi, smatra nekadašnja SPD-ova finansijska ekspertkinja Ingrid Mateus-Majer. "To je kršenje ustava", kazala je Majer u razgovoru za Dojče vele i potvrdila da je još početkom XIX vijeka bilo planirano da se odšteta isplati odjednom. A to da država i danas crkvi uplaćuje milionske iznose je više nego zastarjelo, kaže ova politčarka SPD-a koja se već dugo zalaže za odvajanje crkve i države.

Carsten Frerk Politologe Archiv 2007

Karsten Frerk

I politikolog i publicista Karsten Frerk smatra da su uplaćivanja dotacija neustavna. "Još Vajmarskim ustavom se zahtijevalo od zakonodavstva da se to okonča." Ali, onda je u međuvremenu došla velika ekonomska kriza koja je u fokus stavila druge probleme. 460 miliona evra je samo jedan mali dio kojim država podržava crkve. Devet milijardi evra crkve godišnje ubiru na račun crkvenog poreza koji plaćaju vjernici Katoličke odnosno Evangelističke crkve.

Crkva radi na više polja

A ako se malo bolje pogleda crkva u Njemačkoj, kako procjenjuje Karsten Frerk, ona je aktivna na više velikih polja. Ona tako ubire prihode od crkvenog poreza i doprinosa, od socijalnih ustanova i posebnih sopstvenih prihoda. Crkva ima mnogo različitih izvora prihoda, tvrdi Frerk, čak i u sektorima na koje ne biste nikada pomislili.

Obje velike hrišćanske crkve imaju mnoge društvene institucije, bolnice, vrtiće i staračke domove. Ali, samo mali dio finanisra sama crkva, tvrdi politikolog Frerk. "Naprimjer Karitas i Diakonie dobijaju samo dva odsto crkvenih sredstava. I tu je upravo ta legenda kako crkva čini mnoga dobra. Da, ona to čini ali ih ne finansira."

"Ova situacija je nepodnošljiva"

Osim toga država isplaćuje plate biskupima, crkvenim službenicima, te finansira gradnju i održavanje crkvenih zgrada. "A tu vlada velika netransparentnost", smatra SPD političarka Majer i naglašava: "Dotacije koje uplaćuje Sjeverna Rajna Vestfalija iznose šest miliona evra. Koliko od toga ide kelnskom biskupu Majsneru se ne zna." Ona naglašava i da se ne zna koliki je zapravo posjed Katoličke crkve, iako je Katolička crkva jedan od najvećih zemljoposjednika u Njemačkoj. "Ova situacija je nepodnošljiva", kaže Ingrid Mateus-Majer. "To je javna korporacija koja dobija novac i stvari moraju da se stave na sto".

Limburški biskup Tebarc van-Elst trpi kritike zbog luksuznog renoviranja i dogradnje sjedišta biskupije

Limburški biskup Tebarc van-Elst trpi kritike zbog luksuznog renoviranja i dogradnje sjedišta biskupije

Međutim, vodeće partije u Njemačkoj se nisu dotakle pitanja crkve i njenih privilegija. Mateus-Majer kaže da partije s hrišćanskim predznakom zapravo žele da zadrže postojeće stanje. "A drugi, koji znaju da to tako više ne ide, plaše se da se suprotstave crkvi."

Autor: Ginter Birkenštok / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić