1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kako se bira američki predsjednik?

Od 1792. godine predsjednik SAD-a bira se na svake četiri godine, uvijek u utorak nakon prvog ponedjeljka u novembru. Izborni sistem nije jednostavan, a matematika se poigrava i sa sastavom oba doma Kongresa.

Građani SAD u utorak neće direktno birati predsjednika – oni će odabrati delegate (elektore) koji će zatim u direktnom glasanju povjerenje dati Baraku Obami ili Mitu Romniju. Ipak, delegati nemaju pravu moć odlučivanja i već nakon odluke američkih građana zna se kome će koji delegat dati svoj glas. Svaka savezna država daje broj elektora jednak zbiru broja poslanika u Predstavničkom domu Kongresa (taj broj se određuje srazmjerno broju stanovnika države) i broju senatora koje daje (a svaka država daje dva senatora, bez obzira na veličinu).

Fernsehduell George Bush und Al Gore

TV-duel Busha i Al Gora

Na primjer, malena država Vermont ima samo jednog kongresmena i dva senatora što znači da daje ukupno tri delegata. Ogromna Kalifornija ima 53 kongresmena i dva senatora, što znači da daje 55 delegata. Uz to, Distrikt Vašington daje dodatna tri delegata, iako nema svoje predstavnike u Kongresu i sve zajedno to čini 538 delegata.

Neodlučni odlučuju

Barack Obama 2008 Change Wahlkampf

Barack Obama na izbornoj kampanji 2008.

Na nivou svake države važi pravilo "winner takes all" – pobjednik nosi sve. U praksi to znači da, ako u pomenutoj Kaliforniji Barak Obama ima samo jedan birački glas više od Mita Romnija – svih 55 delegata pripašće njemu, odnosno dići će ruku za njega na direktnom glasanju. Tradicionalno, demokrate izvjesno dobijaju izbore na istočnoj i zapadnoj obali, dok Republikanci dominiraju u Teksasu (38 delegata) i većini drugih država – ali su te države manje te daju i manje delegata. To gotovo uvijek dovodi do neizvjesne borbe, odnosno situacije da izbornu trku odluče „neodlučne“ države, takozvane "swing states". To su savezne države u kojima je, prema anketama, razlika između dva kandidata manja od šest procentnih poena. Još pri raspisivanju izbora smatralo se da Obama ima zagarantovanog 201 delegata te da će Romni sigurno skupiti 191 – preostalih 146 delegata dolaze iz neodlučnih država i za sada nije izvesno kome će pripasti. Za izbor predsjednika potrebno je na kraju 270 glasova.

Obami 85 odsto šansi?

Mitt Romney

Mit Romni (Mitt Romney)

Prethodne izbore je Obama dobio ubjedljivo sa čak 365 delegata koji su glasali za njega. Ovog puta prognoze jesu nezahvalne, ali prognozera ima. Blog FiveThirtyEight postao je popularan u SAD kada je 2008. pogodio ishod u 49 od 50 država. Ova stranica sakuplja razne ankete i ispitivanja javnog mnijenja i na osnovu toga kreira vjerovatnoće, odnosno prognoze za pobjedu Obame i Romnija. Kako sada stvari stoje, Obama bi mogao da ima 300,9 glasova delegata (decimala je samo statistička kategorija, u praksi je dijeljenje glasa nemoguće), a Romni zaostaje sa 231,1. To Obami daje 85,1 odsto šansi za pobjedu, proračunali su na ovoj stranici. Najveća borba biće na Floridi koja daje čak 29 delegata i trenutno je nešto naklonjenija Romniju. Njemu bi za ulazak u Bijelu kuću trebalo čudo i osvajanje „neodlučnih“ država poput Ohaja, Kolorada i Virdžinije – te tri države zajedno nose 40 elektorskih glasova, ali u svima trenutno Obama ima osjetno veće šanse.

Kongres zagorčava život

Iako u SAD postoji jak predsjednički sistem, prema Ustavu je Kongres mjesto gdje se potvrđuju sve zakonske regulative. Ko god da postane predsjednik, neće mu biti lako. Naime, odnosi moći u američkom Kongresu trenutno su veoma komplikovani – u Gornjem domu - Senatu Demokrate imaju tijesnu većinu 53-47; svaka savezna država daje po dva senatora, njihov mandat traje šest godina, ali se na svake dvije godine odnosi moći mijenjaju jer se tada bira trećina senatora. Ovog utorka će građani, paralelno sa glasanjem za predsjednika, birati 33 senatora. Tu su Demokrate u prilično nezavidnom položaju – čak 21 njihov čovjek i dva nezavisna kandidata koji su naklonjeni Demokratama završavaju svoj mandat. Sa druge strane, samo 10 republikanskih mjesta ide na izbore. Teoretski, Republikancima trebaju dodatna četiri mandata kako bi osvojili većinu – ako Romni postane predsjednik, onda su dovoljna i tri dodatna mandata jer u slučaju neriješenog odnosa 50-50 zlatni glas pripada potrpredsjedniku SAD, a to bi tada bio republikanac Pol Rajan.

Republikanci ostaju jači u Donjem domu

Predstavnički dom ima 435 stolica, trenutno Republikanci imaju komotnu prednost 241-191. Kako se svi kongresmeni biraju svake dvije godine, u Donjem domu su promjene odnosa moći mnogo češće nego u Senatu. Prema nepisanom pravilu, kada se izbori održavaju paralelno sa predsjedničkim, kao što je sada slučaj, partija budućeg predsjednika povećava i svoj broj kongresmena. Međutim, kada se bira na polovini predsjedničkog mandata, birači uglavnom „kažnjavaju“ predsjednika i daju povjerenje drugoj stranci, kao što se i desilo pre dvije godine. Naime, kada je Barak Obama 2008. biran za predsjednika, njegove Demokrate su dobile 255 poslaničkih mjesta – 2010. su međutim žestoko poraženi. Iako Obama sada ima velike šanse da bude reizabran, ni najveći optimisti iz njegove stranke ne računaju da će preuzeti Predstavnički dom – realno je očekivati da Demokrate dobiju još 10 do 12 mandata više, ali to će ostaviti Republikancima komotnu većinu.

Autor: Nemanja Rujević

Odg. urednik: Jasmina Rose