Kako preživjeti: val poskupljenja u BiH

Po mišljenju sindikata, država je trebala stimulisati poljoprivredu i puniti robne rezerve a destimulisati uvoz i uvozničke lobije koji uvoze sve i svašta po cijenama koje diktiraju svjetska tržišta.

Na milost i nemilost uvoznim lobiima

Bez volje za razgovorom, svako okrenut svojim problemima, ljudi nerado govore o egzistenciji. Svakim dolaskom na pijacu, u pekaru ili prodavnicu, građani BiH se pitaju kako preživjeti i skrpiti kraj s krajem.

Iako cijene na banjalučkoj pijaci u proteklim mjesecima nisu rasle, sami prodavci kažu da je poskupljenje na proljeće neminovno, nakon što se potroše postojeće zalihe i nabavi nova roba.

Dragutin Bošković, predsjednik Pokreta potrošača RS, tvrdi da je najnovijim talasom poskupljenja direktno ugroženo između 65 i 75 odsto stanovništva. Prema njegovim riječima, poskupljenja su počela još uvođenjem PDV te dodaje da su tada mnogi proizvodi poskupili i višestruko više nego što je bila poreska stopa od 17 odsto. Za najnovija poskupljenja, Bošković krivca vidi u državi.

„Kada su u pitanju pojedini artikli kao što je hljeb, osnovni argument za poskupljenje je bila suša. Međutim, svi poljoprivredni stručnjaci upozoravaju da suša uopšte nije utjecala na rod pšenice ni u BiH a ni u okruženju. Međutim, suša je bila glavni uzrok za poskupljenje”, kaže Bošković.

Iz razloga što zemljište u BiH nije bilo zasijano pšenicom, niti je država stimulisala proizvodnju, navodi dalje Bošković, BiH je prepuštena na milost i nemilost uvoznika koji pšenicu uvoze po cijenama definisanim svjetskim tržištom.

Četiri plate za godinu dana

I dok pekari najavljuju poskupljenje, nekada veliki državni giganti pekarske industrije danas nestaju. Mirko radi u pekarskoj industriji. Plata mu iznosi 300KM. U protekloj godini dobio je četiri plate u po dvije rate. Obzirom da je njegova firma uništena, svoju porodicu izdržava dodatnim poslovima.

"Preživljavam više od dodatnog posla. Inače ne bi moglo. Nekad nekom nešto uradim, s tim sto nisam zanatlija pa radim sve fizičke poslove."

Njegova supruga Vesna ima diplomu pravnog fakulteta. Posao ne može naći nigdje.

"Nema posla. Posao tražim već sedam godina. Kao apsolvent prava počela sam traziti posao dvije hiljadite godine. Svaka vrata su bila zatvorena. Uslov je bio diploma a sad kad imam diplomu vrata su opet sva zatvorena", priča ona.

Vesna i Mirko su tipična bh. porodica, koja na nova poskupljenja gleda sa zebnjom i brigom kako obezbijediti osnovno za njihovu jednogodišnju kćerku.

Rast plata manji od rasta cijena

U pokretu potrošača RS kažu da još nije moguće dati precizan podatak o poskupljenjima. Prema njihovim podacima mjesečna potrošačka korpa u koju su uračunate samo najosnovnije životne namirnice, je od jula poskupila za 62 KM.

U istom pediodu su u RS penzije porasle za 13 KM a plate su povećane za devet KM.

„Naš proračun budžeta četvoročlane porodice za pokrivanje troškova u toku jednog mjeseca je u julu bio oko 1380KM. Sada je između 1550 i 1600 KM“, upozorava Bošković. Međutim, on ističe da RS i BiH u martu očekuju nova poskupljenja. „Poljoprivredni stručnjaci upozoravaju da će do marta poskupiti i kukuruz i pšenica a samim tim i da će onda poskupiti i meso jer se kukuruzom hrani stoka. Znači, očekujemo i novo poskupljenje i novi udar na standard“, kaže on.

Bošković dalje navodi da treba stimulisati i zaštititi domaću proizvodnju. On ne očekuje socijalne nemire jer smatra da građani ne mogu da izađu organizovano u većem broju. U sindikate, kaže, nema povjerenja.

Mišić: Izaći ćemo na ulice

Sa druge strane, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, upozorava da će radnici ako vlada ne bude ispunila njihove zahtjeve, izaći na ulicu.

"Tako da ćemo imati vrlo burnu 2008. godinu, vrlo dinamičnu u smislu akcija i aktivnosti i sindikata i udruženja penzionera kada je u pitanju status onih koje oni predstavljaju i zastupaju", navodi ona.

Od Vlade RS sindikati između ostalog traže da vlada poveća kontrolu marži onih artikala, na čiju cijenu može uticati. Dalje, traže nultu stopu PDV na osnovne životne namirnice, kao i suzbijanje rada na crno.

"Ono sto mene zabrinjava je da se ta državna vlast teško odriče sredstava od PDV u budžetu. Kada bismo izuzeli ovaj dio PDV koja pune budžet, šta bi to značilo za poziciju vlastodržaca u BiH", pita se Mišić.

Takođe, Mišić dodaje da će od Vlade RS tražiti da se milijarda i po maraka do sada dobijenih od privatizacije umjesto u izgradnju lokalnih puteva i izgradnje infrastrukture, ulaže u razvojne programe i u mjere za otvaranje novih radnih mjesta.

Mišić takođe navodi da 150.000 od 270.000 zaposlenih od svojih primanja ne mogu da pokriju potrosačku korpu koju čini samo 65 osnovnih proizvoda.

Prema procjeni sindikata, stvarni kućni budžet trenutno iznosi 1830KM.

Sa fakultetskom diplomom po ručak u javnu kuhinju

Jedna od institucija koja direktno osjeća pritisak cijena je Crveni krst, čija javna kuhinja u Banjaluci trenutni broji 400 korisnika.

Miroslav Vesić, sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta Banja Luka, očekuje da će pad životnog standarda još više ljudi natjerati da pomoć zatraže od socijalnih ustanova:

"Potrebe su velike i sigurno je da će ova poskupljenja utjecati na ugrožene kateogrije i njihovo sve teže stanje".

Jedna od korisnica javne kuhinje kaže da od penzije ne bi mogla preživjeti. Da nema javne kuhinje, bila bi gladna. Radnici javne kuhinje pričaju da je dio korisnika nekada bio socijalni situiran a neki čak imaju i diplome fakulteta.