1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kako postajemo meta tajnih službi?

Tajne službe u SAD-u i Velikoj Britaniji prikupljaju ogromne količine podataka kako bi ušle u trag teroristima. I nisu nepogrešive: nedužni građani mogu im zapasti za oko i onda biti proglašeni "opasnima".

Otkrića o američkom programu za uhođenje PRISM-u već tjedan dana uzrokuju komešanje u javnosti. Američki predsjednik Barack Obama je štetu pokušao popraviti uvjeravanjem građana da u američkoj tajnoj službi NSA-u (Nacionalan sigurnosna agencija) rade "Izuzetni profesionalci, kojima je zadaća čuvati sigurnost američkog naroda", kako je izjavio u jednom televizijskom intervjuu. Obrada podataka koji preko PRISM-a pristižu u NSA međutim manje obavljaju djelatnici tajnih službi, već to puno više rade računala. I tako na popise sumnjivih osoba stižu ne samo teroristi nego i nedužni građani.

Everyday Sexism Project Laura Bates

Dovoljno je da vas GPS otkrije u blizini osumnjičenih i onda i sami upadate u mrežu prisluškivanja.

Da biste zapeli za oko tajnoj službi dovoljan je i susjed koji se bavi sumnjivim aktivnostima, kaže stručnjak za internet s portala netpolitik.org Markus Beckendhal. "Vaš mobitel se sigurno može često locirati u blizini vašeg susjeda, i tako automatski upadate u mrežu i sami postajete sumnjivi". Čak i poklapanje određenih profila je sumnjivo. Na primjer: "Ako postoji negdje neki terorist koji je slučajno naručio iste knjige kao vi i ako je posjećivao iste internetske stranice", objašnjava Beckedahl.

Više se ne prate ključne riječi nego međusobni odnosi i veze

Nakon napada od 11. rujna 2001. posebno su često pogrešno sumnjičeni znanstvenici koji su zbog posla redovito tražili informacije o arapskom svijetu. Od tada se nije samo izuzetno proširilo djelovanje tajnih službi, nego i njihove istražne metode. "Ljudi koji uistinu pripremaju neki teroristički napad, neće navoditi nikakva imena, baš kao ni ciljeve napada ili pojedine organizacije. Zbog toga istražitelji danas više ne prate tako intenzivno sadržaje, dakle što kaže osoba A osobi B. Oni više prate model komunikacije", kaže stručnjak za tajne službe Wolfgang Krieger. Njihov su cilj isključivo veze između ljudi, na društvenim mrežama, preko bankovnih transfera ili mobitelima.

U međuvremenu su NSA i britanska tajna služba GCHQ navodno uspjele obraditi velike količine podataka koje se mjere u eksabajtima. Jedan eksabajt je ekvivalent za milijardu gigabajta. Budući da pohranjivanje podatka postaje sve jeftinije, stručnjak za internet Markus Beckedahl polazi od toga da će dugoročno biti pohranjene ogromne količine podataka. A s rastom količine pohranjenih podataka raste i opasnost da će za pojedine osobe biti ustanovljene poveznice zbog kojih bi one mogle odgovarati sumnjivom profilu.

Symbolbild USA Geheimdienst Überwachung Internet Spionage Datenspionage

Arhiviranje podataka je danas postalo kudikamo jeftinije.

Zabrana ulaska u zemlju - SAD nije jedini

"No to primijetite tek kad više ne dobijete određenu tarifu za vaš mobitel, jer vas preko tog ponuđača ne mogu dobro prisluškivati, ili kad vam na primjer odbiju vizu za put u SAD, jer se nalazite na popisu onih kojima je ulaz u zemlju zabranjen, objašnjava Beckedahl. Svako malo se zrakoplovima kojima je cilj SAD odbija dozvola za slijetanje zbog toga što se jedan od putnika nalazi na popisu "No-fly-list". Jedan od najpoznatijih takvih primjera je britanski pjevač Cat Stevens koji je prije više godina bio prešao na islam i preuzeo ime Yusuf Islam.

Ali i u Europi se događa da putnici na granici imaju neugodna iskustva, a da uopće ne znaju da su na nekom popisu sumnjivih osoba. "Poznajem ljude koji su u Njemačkoj sudjelovali u prosvjedima protiv transporta nuklearnog otpada i koje svaki put kad putuju u Englesku, na granici temeljito pregledavaju", priča Markus Beckedahl. U ovom konkretnom slučaju razlog je taj što prosvjedi za zaštitu prirode u Velikoj Britaniji imaju gotovo status terorizma pa stoga postoji i međunarodna razmjena informacija o takvim aktivistima.

Autorice: Regina Mennig/Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Svetozar Savić