Kako objasniti fenomen Marine Le Pen?

Marine Le Pen trenutno ima mnogo razloga za slavlje. Njezina stranka bilježi jedan uspjeh za drugim. Posljednji se dogodio proteklog vikenda na jugu Francuske. Na lokalnim izborima, kandidat njezine stranke Nacionalne fronte odnio je uvjerljivu pobjedu i daleko iza sebe ostavio kandidate socijaldemokratske i konzervativne stranke. A ova popularnost bi, prema ispitivanjima uoči izbora za Europski parlament slijedeće godine, mogla ne samo ostati, već se još više povećati. Istraživanja pokazuju naime da trenutno više od 42 posto Francuza o ovoj 45-godišnjoj političarki i šefici stranke Nacionalne fronte ima najbolje mišljenje. Za usporedbu – aktualni francuski predsjednik, Francois Hollande, u istim ispitivanjima „osvojio“ je tek 35 posto ispitanika. U mnogim drugim anketama, njegovi rezultati omiljenosti su bili još lošiji.

O čemu je zapravo riječ? Kako je moguće da u jednoj, takoreći, ključnoj EU zemlji kao što je Francuska, jedna desno radikalna stranka ima toliki ugled i uživa toliku podršku i poštovanje građana? Sama Marine Le Pen, striktno odbija korištenje riječi – desno radikalan – kada se radi o njezinoj stranci. Već sama ova strategija joj očito donosi simpatije, iako ovaj opis stranke koju je osnovao njezin otac Jean-Marie Le Pen, veteran alžirskog rata i koji je jednom prilikom Holokaust nazvao „povijesnim detaljem“, zapravo odgovara istini. Mnogi promatrači danas Marine Le Pen ocijenjuju još opasnijom od njezina oca i to ne samo zbog toga što joj je očito uspjelo ovu stranku izvući iz negativne percepcije, niše u kojojo se nekoć nalazila.

Etablirane stranke pokušavaju isto

Ovakav razvoja situacije u Francuskoj, mnogi u Europi prate sa zabrinutošću. Njemica Evelyne Gebhardt, socijaldemokratska zastupnica u Europskom parlementu i koja je veći dio svog života provela u Francuskoj, samo je jedna od njih. „Marine Le Pen je samo promijenila retoriku svoje stranke. Verbalno nasilje više nije prisutno, no to je sve, ideje su ostale iste“, navodi ona. Sylvie Goulard, francuska zastupnica liberala u Europskom parlamentu navodi kako je Nacionalni front već tradicionalno najjača politička stranka u Marseilleu. „Marine Le Pen manipulira strahovima drugih i utoliko je ona još opasnija od svog oca“, naglašava Goulard.

Ono što je novo te istodobno i opasno je i činjenica da i političari drugih stranaka više ne ocrnnjuju Nacionalni front već mu se pokušavaju prilagoditi. Tako je nedavno francuski ministar unutarnjih poslova, socijaldemokrat Manuel Valls predbacio Romima iz Rumunjske i Bugarske „nedostatak volje za integracijom“ kao i „ekstremno drugačiji način života“. Predsjednik Hollande na ovu izjavu nije reagirao, očito dobro znajući da se oko 77 posto Francuza slaže s mišljenjem ministra. I Hollandeov prethodnik, konzervativni Nicolas Sarkozy, potpirivao je na svoj način negativnu klimu prema migrantima. U tom smislu se čak niti ove dvije najjače stranke ne razlikuju mnogo od Nacionalnog fronta.

Desničarski populisti – dobitnici u krizi

Međutim, kada se govori o stranci Nacionalnog fronta i njezinom negativnom utjecaju, tada nije riječ samo o otporu prema strancima. Problem je i u krizi kao takvoj zbog koje lako padaju „u ruke“ strankama poput ove. Kako navodi Evelyne Gebhardt, mnogi građani u Europi, ne samo u Francuskoj stječu sve više dojam da političari nemaju situaciju pod kontrolom. „Mnogi Francuzi loše žive. To u mnogim drugim zemljama, uključujući i Njemačku, mnogi ne vide i umanjuju ove probleme“, kaže ona. Posebno visoki postotak nezaposlenosti među mladima, mnoge gura u ruke onih koji nude naizgled jednostavna rješenja.“Nemam ništa protiv štednje no usprkos tome mislim da bi gospodarski jaki Nijemci koji su u stanju štedjeti, trebali znati da je novčana stabilnost doduše važna, ali da je još važnija politička stabilnost u zemljama koje okružuju Njemačku“, kaže Francuskinja Goulard.

„I meni nedostaje više perspektiva za građane budući da se polako doista može steći dojam da vlade samo spašavaju banke dok im je pri tome situacija u kojoj se nalaze ljudi sasvim svejedna“, kaže Gebhardt.

Europski izbori kao veliki ispit

U cijeloj Europi se trenutno osjeća strah da bi uslijed krize sve više osoba moglo na izborima glasati za neku desno radikalnu populističku stranku. Bez obzira je li riječ o zemljama koje su ekonomski jače ili slabije – Grčka, Italija, Mađarska, Španjolska ili Nizozemska, u svima njima ove stranke dobivaju sve veću podršku birača. Osim jedne iznimke – Njemačke. „Očigledno tabu koje se povezuje s ovim strankama u Njemačkoj još uvijek funkcionira i postoji. U Francuskoj je Nacionalni front postao nešto s čime se možete pohvaliti ukoliko ga birate, to je jako moderno i to je ono što je opasno…“, kaže Evelyne Gebhardt.

Slijedeći veliki test koji očekuje EU po pitanju političke i društvene atmosfere svakako će biti izbori za Europski parlament slijedeće godine u svibnju. Tada će se vidjeti da li bijes i razočaranje doista dovode do davanja podrške ekstremnoj desnici. Osim toga, kako pokazuju istraživanja, mnogi građani EU-a smatraju ove izbore ne toliko važnima u odnosu na one nacionalne, pa u njima vide priliku da si „daju oduška“ i glas daju stranci koja izražava njihov bijes. „Mnogima doista još uvijek nije jasno koliko su ovi izbori važni jer se toliko toga odlučuje upravo na europskoj razini. Ostaje nam samo da se nadamo da će do tada poslodavci, sindikati i druge snage civilnog društva biti dovoljno jasni i glasni kako bi objasnili da su europski izbori doista važni i bitni“, kaže Sylvie Goulard.

Autori: Christoph Hasselbach / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić