1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kako Krim mijenja kinesko-ruske odnose?

Peking ne želi da pokvari dobre odnose sa Rusijom, ali želi i da se drži svoje politike nemiješanja. Kina bi mogla da profitira od sankcija protiv Moskve - ali po koju cijenu?

Nemiješanje u poslove drugih država - to je već decenijama princip kineske spoljne politike. To znači da se Kina ne miješa u sukobe i to isto očekuje od drugih zemalja. U slučaju Ukrajine, taj princip postaje problem, jer je protiv centralnog političkog interesa Kine: održanja dobrih odnosa sa Rusijom.

Kina i Rusija kao strateški partneri

"Kinesko - ruski odnosi su trenutno najbolji u istoriji", istakao je ministar inostranih poslova Vang Ji još u martu, na konferenciji za novinare na kraju Narodnog kongresa. Vjerujemo i podržavamo jedni druge, a dva predsjednika povezuje duboko prijateljstvo. Kini Rusija treba - kao saveznik protiv Zapada.

Politikprofessor Sven Bernhard Gareis

Sven Bernhard Gareis: Peking ne želi da dovede partnere u Moskvi u neprijatnu poziciju

I u odnosu prema krizi na Krimu, u Kini ima onih koji Zapad vide kao agresora: "Zapad, pod vođstvom SAD, ne želi miran svijet i svuda se miješa. To stvara nemir ", rekao je za njemačku TV, Čen Ksinming, stručnjak za istočnu Evropu na Narodnom univerzitetu u Pekingu. "Kina i Rusija su jedna drugoj strateški potrebne kako bi mogle da se nose sa zapadnom dominacijom."

Osećaj, da je prosto pritisnuta od Zapada sa svih strana, posebno od SAD, od velikog je značaja za spoljnu politiku Pekinga, kaže u intervjuu za DW Sven Gareis, ekspert za Kinu sa Univerziteta u Minsteru: "Na Rusiju se gleda kao na važnog partnera, u kojeg se ima pouzdanja i od kojeg se očekuje podrška - i takvog partnera naravno ne želite da dovedete u neprijatnosti".

Da li se Kina udaljava od Putina?

Međutim, Peking želi i da se drži svog principa nemiješanja. Nije ni čudo da se Kina drži po strani kada je riječ o zakonitosti referenduma na Krimu: Zamjenik ministra spoljnih poslova Li Baodong je na konferenciji za novinare u Pekingu čak dva puta izbjegao da odgovori na pitanje da li će Kina priznati referendum i njegov ishod: "Mi se nadamo će sve strane ostati hladne glave i tražiti političko rješenje. Dalju eskalaciju treba izbjegavati”. To je sve.

Podrška Pekinga svom strateškom prijatelju u Moskvi je u Savjetu bezbjednosti UN stigla do granice: uoči Krimskog referenduma, prilikom glasanje o rezoluciji, Rusija je stavila veto, a Kina je bila uzdržana. Zapadne diplomate nezvanično kažu da je to bio "šamar" za Moskvu, pošto Kina obično slijedi glasanje Rusije. Ministar inostranih poslova Luksemburga Žan Aselborn, koji trenutno predsjedava Savjetom bezbjednosti, izričito je pohvalio to što Kina odbacuje svaki jednostrani potez koji se tiče promjene teritorije i što zahtijeva međunarodnu Kontakt grupu.

Problemi Kine sa sopstvenim manjinama

Peking takođe ima jake unutrašnjopolitičke razloge da budu oprezan: "Kina ne može da podrži referendum, jer mi imamo svoje probleme," kaže Čen Ksinming. Ti problemi su Tibet, Ksinjiang, Hong Kong i Tajvan: ako Kina prihvati referendum na Krimu, zašto onda ista pravila ne bi mogla da važe i za ove regione na teritoriji Narodne Republike, koji se takođe zalažu za nezavisnost?

Dok se Peking na političkom nivou bori sa kontradikcijama, moguće ekonomske sankcije Zapada protiv Rusije mogle bi da mu donesu korist. "Rusija bi se sve više udaljavala od Evrope, pobjednik krize bi bila Kina", rekao je predsjednik Odbora za Istok njemačke privrede, Ekhard Kordes za magazin "Fokus".

Symbolbild Export China

Da li će Kina biti najveći profiter sankcija protiv Rusije?

Narodna Republika je već sada najveći kupac ruske nafte i sigurno ne bi imala ništa protiv toga. "Međutim, ne mislim da se Kina rukovodi kratkoročnim interesima ", kaže Sven Gareis. Peking vjerovatno više brine dugoročna stabilnosti u regionu.

I kineska ekonomija zavisi od dobrih odnosa sa zapadnim vladama. Iz tog razloga, kinesko balansiranje u vezi sa Ukrajinom bi u narednim nedjeljama moglo da bude još teže: krajem marta, predsjednik Kine Ksi Đinping će biti gost u nekoliko zapadnoevropskih zemalja – i vrlo je moguće da će morati da kaže na čijoj je strani .

Autori: Jeanette Seiffert / Dijana Roščić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić