1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kako je Put svile dobio ime

Jednom od najpoznatijih karavanskih putova svijeta je ime zapravo dao jedan Nijemac: Put svile je povezivao Sredozemlje s istočnom Azijom. A carska Kina je u 19. stoljeću skrivala još puno otkrića.

Bio je to veliki uspjeh Amerikanca kad su 1854. sklopili trgovački ugovor s japanskim carstvom, koje se dotad svjesno i namjerno stoljećima bilo izoliralo od ostatka svijeta. Kao reakcija na taj ugovor je pruska vlada 1860. poslala ekspediciju u istočnu Aziju, koja je trebala sklopiti ugovore s Japanom, Kinom i Tajlandom. Nijemci su strahovali da bi se moglo zaostati u globalnoj trgovačkoj utrci. Među sudionicima ekspedicije je bio i jedan mladi geolog i geograf imenom Ferdinand von Richthofen, koji će kasnije u svijetu postati još poznat.

Ferdinand Freiherr von Richthofen

Ferdinand von Richthofen

Na daleki put u Aziju

Richthofen je rođen 1833. u gornjo-šleskom Carlsruheu, današnjem Pokóju u Poljskoj. Godinama fasciniran geologijom, studirao je taj smjer na Sveučilištu u Berlinu. Ubrzo zatim je i krenuo tamo gdje su se, prema njegovom mišljenju, još mogla napraviti otkrića - u istočnoj Aziji. Pruska ekspedicija u istočnu Aziju od 1860. mu je pritom došla kao na dlanu. Kao član ekspedicije je ploveći morem proveo tjedne, uz povremene izlete radi istraživanja na kopnu na Formozi (portugalski naziv za Tajvan), Molučkim otocima, na Filipinima i na Javi. 1861. su na koncu članovi pruske ekspedicije iz Bangkoka krenuli kući - ali ne i Ferdinand von Richthofen.

On je imao druge planove: htio se jednom drugom rutom vratiti kući - preko Sibira. Taj odvažni plan međutim nije mogao provesti u djelo, jer su na planiranoj ruti izbile pobune, koje bi onemogućile njegovo prolazak tim područjem. Umjesto toga se Richthofen uputio u sasvim drugom smjeru - u Kaliforniju. U "Novom svijetu" je boravio od 1862. do 1868., ali su ga zatim privlačile druge destinacije. U razgovoru s jednim kolegom je Richthofen pronašao svoju misiju: istraživanje Kine. Ta zemlja je bila, prema njegovom mišljenju, najmanje istražena u civiliziranom svijetu.

S velikom motivacijom je Richthofen započeo ekspediciju, koja će ga na koncu učiniti poznatim u cijelom svijetu. Između 1868. i 1872. je u sedam putovanja proputovao 13 od ukupno 18 provincija tog golemog carstva. U to vrijeme je to bila velika i opasna pustolovina, jer su Kinu tada tresle pobune, a strance se u najboljem slučaju smatralo egzotičnima, ali ih se čak i napadalo. Pritom Richthofen ni njihov jezik nije govorio.

Karta Puta svile

Drevna mreža trgovačkih putova - Put svile - pomoću koje su skupocjene i rijetke robe i začini dospijevali u Europu

Taj znanstvenik je međutim uspio tih godina revolucionirati znanje Europljana o Kini. Marljivo je sve zapisivao što mu je zamjećivao na svojim putovanjima. Od tibetanske planinske regije na zapadu do trgovačke metropole Šangaja na istoku, od Mongolije na sjeveru pa sve do krajnjeg juga, Richthofen je podrobno studirao tu zemlju. Planinske lance i nizine kartografski obuhvaća, ali zapisuje i djelovanje vjetra i uopće vremenskih uvjeta na tlo.

Igralište kolonijalnih sila

Biljkama i životinjama je posvetio malo pozornosti, više su ga zanimali ljudi i njihova kultura. "Uvijek s dobrom dugom olovkom, prikačenom na uzici i svezanoj oko vrata", kako je naveo u priručniku za ekspedicije, prošao je kroz gotovo cijelu Kinu. Čak i pri najvećim vrućinama, ništa ga nije spriječilo da ide dalje. Richthofen je bio naime taj koji je drevnom trgovačkom putu između Kine i Europe konačno dao ime: Put svile ili ponegdje nazvan i Svileni put. Taj geograf je međutim imao još jedan istraživački zadatak. Trebao je istražiti koja rudna blaga krije Kina i kako bi ih se moglo iskoristiti.

Skulptura u Yangguanu, koji je nekada bio važna prolazna točka na Putu svile.

Nakon Richthofenovih istraživanja na Putu svile Kina je postala igralište kolonijalnih moćnika iz Europe. Na fotografiji: Yangguan, koji je nekada bio važna prolazna točka na Putu svile.

Dvanaest godina je trajalo dugo putovanje Richthofena. Tek 1872. se vratio u Prusku. Rijetko tko je u to doba, osim možda poznati znanstvenik Alexander von Humboldt, istražio više "bijelih mrlja" na zemljopisnoj karti kao on. Kod kuće su ga stoga čekale slava i ugled. U dalekoj Kini je tada čak jedna planina - današnji Qilian Shan - bila prozvana po njemu. Marljivo se zatim, u skladu s tadašnjom njemačkom politikom - zalagao za proširenje njemačkog kolonijalnog posjeda u Kini. Za staru Kinu su ekspedicije Richthofena međutim bile početak kraja. To golemo carstvo je sve više postajalo igralište kolonijalnih sila, koje su gospodarski izrabljivale tu zemlju.

Autori: Marc von Lüpke / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer