1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kako je bilo Poljacima, tako će biti i Hrvatima

Hrvatska bi u srpnju 2013. trebala postati članicom EU-a. No, što se tiče pristupa europskom tržištu rada, građani će morati još pričekati. Radno mjesto u Njemačkoj bit će moguće dobiti samo uz određena ograničenja.

Zbigniew Darasz jedan je od četiri tisuće poljskih građevinskih poduzetnika u Berlinu. U posljednje tri godine Poljaci čine najveću grupu poduzetnika migrantskog podrijetla u njemačkom glavnom gradu. Naime, Njemačka je nakon proširenja EU-a, za građane novih zemalja članica ograničila pristup svom tržištu rada. Poljaci su morali čekati, a ista sudbina očekuje uskoro i građane Hrvatske.

Zbigniew Darasz

Zbigniew Darasz je u Njemačkoj mogao raditi tek pod određenim uvjetima

Prijelazno razdoblje prvo je ograničeno na dvije godine, no kasnije ono bilo produženo još dva puta, prvo za tri a na kraju i za dodatne dvije godine. Time su građani novih zemalja članica morali sveukupno čekati sedam godina kako bi u Njemačkoj mogli dobiti slobodan pristup tržištu rada i ovdje potražiti neko radno mjesto.

Obzirom na to Poljaci su bili prisiljeni potražiti alternative. I pronašli su ih prvenstveno na području slabije plaćenih poslova. Tisuće građana Poljske otvorilo je svoja vlastita poduzeća u sektorima kao što su građevina, njega i čišćenje. Kao tvrtke su mogli  djelovati i u Njemačkoj budući da su samostalne djelatnosti bile izuzete od spomenutih ograničenja.

Jedan od njih bio je i Zbigniew Darasz; osnovao je svoje poduzeće u kojem je on bio jedini zaposlenik. Prema procjenama stručnjaka u Njemačkoj ove manje samostalne djelatnosti su u 90 posto slučajeva u rukama inozemnih poduzetnika. Oni renoviraju stanove, preuzimaju manje poslove prije svega na gradilištima.

Radnik lijepi tapete

Većinom su to poslovi na gradilištu ili oni poput renoviranja stanova

Vlastita egzistencija iako bez bogatstva

„Od toga se ne možete obogatiti”, kaže 56-godišnji Darasz koji je prije nekoliko godina postao djedom te mu je novac potreban ne samo za svoju vlastitu egzistenciju, već i za poklone djeci i unuku. Njegov savjetnik Andrzej Kowalski potvrđuje i dodaje kako mnogi mali poduzetnici u svojim domovinama nemaju stvarne alternative pa su se radije odlučili za ove manje poslove. Kowalski savjetuje mnoge poljske poduzetnike u Berlinu i to već godinama. Oni u pravilu loše vladaju njemačkim jezikom te im je potrebna pomoć pri komunikaciji s institucijama uprave.

Naime, kada stranci u Njemačkoj žele raditi kao samostalni radnici moraju ispuniti određene formalnosti: potrebna im je posebna dozvola rada za privatne poduzetnike kao i police osiguranja.

Indijski softver stručnjaci

Kompjuterskim stručnjacima je otvoreno njemačko tržište rada već sada

Zeleno svjetlo (samo) za elitu

Ova spomenuta dodatno uvedena ograničenja tržištu rada pokazuju u kolikoj mjeri se Njemačka zapravo razlikuje od drugih europskih zemalja. Dok su se druge zemlje već odavno otvorile novim članicama i od njih profitirale, vlada u Berlinu zaustavljala je ovaj proces. Izuzetak su činile samo osobe s posebnim zanimanjima kao što su liječnici, inženjeri i kompjuterski stručnjaci.

No, s druge strane treba svakako spomenuti da je odljev stručnjaka iz primjerice Poljske u Njemačku, osjetilo poljsko tržište rada. Od 2004. godine je više od dva milijuna Poljaka napustilo svoju domovinu. A dok su apsolventi visokih škola odlazili u Njemačku, u Poljsku su morali doći stručnjaci iz Ukrajine. Veliki gradovi poput Szczecina i Wroclawa su čak morali pokrenuti i velike kampanje u inozemstvu kako bi privukli radnu snagu. To im je velikim dijelom i uspjelo, djelomično i zbog toga što su u Poljskoj porasle i mjesečne plaće.

Njemačka nikako da nauči

Razlog zašto je Njemačka u dva navrata produžavala rok otvaranju svojih vrata na tržištu rada, stručnjaci vide u činjenici da u ovoj zemlji još uvijek ne postoji zakon o minimalnim mjesečnim primanjima. Samim time postoji strah da bi strani poduzetnici svojim niskim cijenama mogli ugroziti domaće poduzetnike.

No, usprkos svemu, broj useljenika u Njemačku je u posljednje dvije godine ipak jako porastao; prvenstveno na području slabije plaćenih poslova. Kako kaže Herbert Brückner iz Instituta za istraživanje rada u Nürnbergu, broj useljenika iz Poljske i sedam drugih novih članica EU udvostručio se i iznosi oko 280 tisuća. On polazi od toga da će ova brojka do svibnja 2013. godine porasti na oko 340 tisuća, od čega bi oko 60 posto trebale činiti osobe iz novih zemalja članica Unije.

Autorice: Rosalia Romaniec / Željka Telišman

Odgovorna urednica: Marina Martinović