1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako funkcionira Vijeće Evropske Unije

29. juni 2006

U Vijeću Evropske Unije zastupljene su vlade svih 25 zemalja, članica Evropske Unije. 1. jula ove godine predsjedavanje Evropskom Unijom okončava Austrija a preuzima Finska. To znači da u svim ministarskim vijećima Evropske Unije( Vijeću za poljoprivredu, zaštitu potrošača ili zaštitu čovjekove okoline), vodjstvo preuzima Finska. Finci dakle daju ton i odlučuju o dnevnom redu. U Vijeću Evropske Unije se razmatraju i prijedlozi Evropske Komisije. U slučaju donošenja zakona, saglasnost mora dati i evropski Parlament. Uvid u rad najvišeg organa Evropske Unije dao Bernd Riegert.

https://p.dw.com/p/AUqd

Predsjedavajući Evropskom Unijom ne smije skoro ništa odlučivati ali smije organizirati. Onaj ko preuzme funkciju predsjedavajućeg Evropskom Unijom, mora pomiriti interese svih 25 članica Vijeća. U 200 odbora i radnih grupa, prilikom 150 ministarskih konferencija i zasjedanja, predsjedavajući vodi glavnu riječ. 4 puta godišnje sastaju se najmoćniji ljudi Unije, šefovi država i vlada zemalja članica. Hans Brunmayer je šef protokola Vijeća Evropske Unije. On decentno, u pozadini, podupire rad predsjedavajućeg Evropskom Unijom.

«Evropsko vijeće je najvažniji organ koji usmjerava rad Unije. Ovdje se donose sve najvažnije odluke ili u najmanju ruku, pripremaju. Ovdje se postavljaju političke smjernice.»

Do 2020-e godine Evropska Unija je već utvrdila plan, po kojem se tačno zna, koja zemlja kada preuzima predsjedavanje. Nakon Finske, slijedi Njemačka, potom Portugal, zatim Slovenija, kao prva zemlja iz najnovijg kruga učlanjenja. Pošto je 6 mjeseci prekratko vrijeme da bi se pripremili zakoni, predsjedatelji Evropskom Unijom intenzivno saradjuju sa dva člana zemlje, koja u narednom periodu preuzima funkciju predsjedatelja. Postoji čak i jedna vrsta plana, u kojem su zacrtane namjere u pogledu donošenja novih zakona kao i najvažnija težišta rada. Puno toga je čista rutina. Činovnici i ambasadori do u detalj prenose svaku odluku na papir. Članovi samita najčešće se slože s tim odlukama, ukoliko prethodno nije izbila svadja oko novca ili Ustava. Propali samiti su najinteresantniji, smatra Hans Brunmayer, šef protokola i dodaje:

«Posebno je napeto, kada se od početka ne zna kako će se samit završiti. Takav je bio samit pod predsjedavanjem Italije, kada se raspravljalo o Ustavu i kada je Berluskoni pokušao sve da se ustav prihvati. Cijelu noć smo imali bilateralne razgovore, gdje jedan po jedan državnik uzima riječ. No vrijeme još nije bilo sazrelo za Ustav. I tako je nacrt Ustava usaglašen tek kada je Irska preuzela predsjedavanje Evropskom Unijom.»

Evropski Ustav, čije je usvajanje još neizvjesno, predvidja da predsjedatelj Evropskom unijom ima mandat od godinu i po dana. Time bi Evropa dobila jasnije konture.