1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako dalje u Gruziji?

Zorica Ilić13. august 2008

Najava Moskve o obustavi vojnih operacija u Gruziji glavna je tema u njemačkoj štampi. Osim toga dnevni listovi se prisjećaju i početka izgradnje Berlinskog zida.

https://p.dw.com/p/EwA5
Gruzijski predsjednik Sakašvili suočen je sa oštrom reakcijom RusijeFoto: AP

"Najteži je odgovor na pitanje kako će se situacija u Gruziji na vojnom i političkom planu dalje razvijati. Kada je riječ o unutrašnjosti Gruzije to je još jednostavno: Rusija mora svaki kvadratni metar ponovo osloboditi. Ipak, mirovni plan, koji je u Moskvi predstavio francuski predsjednik Nikola Sarkozi, predviđa također povlačenje ruskih i gruzijskih snaga na pozicije prije početka rata. Moskva stoji pred teškom odlukom: Hoće li ove regione anketirati i tako Zapad dodatno razljutiti? Ili će ove patuljaste države priznati kao nezavisne i tako separatiste staviti pod vlastitu kontrolu?" - pita se Frankfurter Rundschau.

Gruziji je lakše bez Osetije i Abhazije

"Rusija mora povući svoje trupe iz separatističkih oblasti. Moskva nema nikakvog prava tražiti povlačenje Sakašvilija, demokratski izabranog gruzijskog predsjednika. Također mora biti jasno da Gruzija i dalje ima perspektivu pristupa NATO Savezu u skladu sa onim što je toj zemlji obećano na samitu Alijanse u Bukureštu u aprilu ove godine. Ukratko: Mora postati jasno, da je Gruzija doduše faktički umanjena, ali da i dalje uživa sva prava jedne nezavisne države. Zvuči tako čudno: No, konačni gubitak Abhazije i Južne Osetije mogao bi za Gruziju na putu u NATO i europske integracije biti još prednost. Oba regiona su za vodstvo zemlje u prethodnim godinama prije svega bili teška hipoteka,“ – smatra komentator Financial Timesa Deutschland.

Zid pao, sjećanja ostala

Braunschweiger Zeitung bavi se početkom izradnje Berlinskog zida prije 47 godina: „Nijemci se prema svojoj istoriji ponekad odnose sa teškoćama. 13. 08.1961. je datum na koji se moramo obazirati zbog klanjanja žrtvama. Zid je pao, ali sjećanja na ljude su ostala.“

Nijemci se prema 13.08. 1961. ne znaju ophoditi

„Narodi ne postupaju ništa drugačije nego što postupa svaki pojedinac: Ljudi se radije sjećaju sretnih momenata – drugi momenti im najčešće ostaju strani i daleki. To je doduše razlog za to da 13. avgust nije dan prema kojem se Nijemci znaju ophoditi. Za Istok je dan početka gradnje zida donio konačnu izolaciju. Zapad podjelu nije mogao spriječiti. Podjela danas izgleda besmislena i nema ni trunke razuma. Upravo zbog toga se sjećanje na trenutak izgradnje zida treba zadržati,“ - piše list Die Welt o 47-oj godišnjici početka izgradnje Berlinskog zida.