1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kako živjeti u jezičkom pluralizmu?

U Crnoj Gori danas (01.09.) je počela nova školska godina. Novina je da će učenici u osnovnim i srednjim školama nastavu slušati na crnogorskom jeziku, iako mnogi smatraju da su zbog toga diskriminisani.

default

Podgorica - Najavljene žalbe i Ustavnom sudu

Crnogorska vlast suočava se u ovom pitanju sa organizovanim otporom. Naime, opozicione stranke najavile su da će se zbog te odluke vlade premijera Mila Đukanovića žaliti Ustavnom sudu Crne Gore, manje prosrpske partije predložile su bojkot nastave, dok roditelji okupljeni u udruženju „Stop diskriminaciji“ dijele zainteresovanim roditeljima pisani zahtjev u kojem se od direktora škola traži da njihova djeca uče na maternjem, odnosno na srpskom jeziku.

Po crnogorskom Ustavu, djeca imaju pravo da nastavu pohađaju na svom maternjem jeziku. U Crnoj Gori su u službenoj upotrebi crnogorski, srpski, bosanski, hrvatski i albanski jezik.

Politika pa lingvistika

Napominjući da se na posljednjem popisu stanovništva 63 odsto građana izjasnilo da govori srpskim jezikom, profesor književnosti Dejan Vučićević za Dojče vele kaže da crnogorska vlast na politički način pokušava razriješiti jedno čisto lingvističko pitanje.

Montenegros Präsident drängt zur Unabhängigkeit

Parlament u Podgorici - Vlasti lingvističko pitanje pokušavaju riješiti političkim putem

“Koristi se jedan jezik gdje nema nikakvih kodifikacija, koji nema ona osnovna obilježja koja krase jedan jezik, kakva su pitanja morfologije, fonetike i sintakse, što znači da najjednostavnije gramatičko pitanje do dana današnjeg nije riješeno. Da nije smiješno bilo bi zaista tragično i više sam nego siguran da će jedna ovakva odluka izazvati sijaset tragikomičnih situacija u našim učionicama. Posebno će biti zanimljivo kako će nastavnici nastupati na časovima i kako će uspijevati da se na crnogorskom jeziku obraćaju učenicima i da predaju nastavne planove za koje su zaduženi.“

Svakom svoje pravo?

S druge strane, književnik Aleksandar Bečanović kaže za naš radio da u ovom slučaju nema diskriminacije. „Ona može biti samo onda kada se nekome oduzima njegovo pravo, a ne ako se ono drugome daje“, ističe on i dodaje da je logično da se u crnogorskim školama nastava izvodi na crnogorskom jeziku. „Pravila su arbitrarna i tokom vremena postaju naturalizovana. Ono što je meni važno jeste da se ovakvim rješenjem ne ugrožava pravo onih koji ne smatraju da je crnogorski jezik njihov maternji, da oni imaju pravo da govore i upotrebljavaju svoj jezik i tokom vremena, vjerujem, da će se svi naučiti da žive u ’jezičkom pluralizmu’“, zaključuje Bečanović.

Autor: Mustafa Canka

Odg. urednik: Zorica Ilić