1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kakav si ti musliman?

Iako čine oko 30 posto ukupnog stanovništva Turske, aleviti i dalje upozoravaju na diskriminirajući odnos države prema ovoj vjerskoj manjini. To je stav koji podupire i Evropska unija, kojoj se Turska želi pridružiti.

default

Aleviti se mole na drugačiji način od sunita

Iako je strogo sekularno društvo, religija je i dalje moćna sila u Turskoj. Čak oko 99% stanovnika ove zemlje su muslimani. Najveći dio muslimana su suniti. Ali u Turskoj živi i oko 30 posto alevita. Aleviti islam tumače na drugačiji način. Oni se ne mole u džamijama, ne odvajaju muškarce i žene i ne vjeruju u hodočašće u Meki. Te razlike su tolike, da su ih suniti etiketirali kao heretike. Iako Aleviti čine trećinu stanovnika Turske i dalje tvrde da su diskriminisani i progonjeni - stav koji podupire Evropska unija kojoj Turska tezi da se pridruži.

Hatice Kose je alevit. Njen sin je učenik i nezadovoljna je vjerskim odgojem u školama. Smatra da trenutni sistem obrazovanja u Turskoj ne ostavlja mogućnost njenom sinu i drugim alevitima da ispoljavaju svoja religijska uvjerenja. “U školama učitelji nameću svoja religijska uvjerenja đacima,” tvrdi Kose. „Naprimjer, post je veliki problem. Moj sin mi dođe i kaže da mu njegovi učitelji kažu da mora postiti. Oni su prisiljeni moliti se na način kako to rade suniti. Kada moj sin kaže da se on ne moli na isti način, učitelj ga pita, kakav si ti musliman? Poznajem dječaka kojeg je učitelj čak istukao jer je odbio moliti se,” kaže Hatice Kose.

Flash-Galerie Ramadan

Hodočašće u Meku aleviti ne priznaju

Reforme za bolji odnos prema alevitima

Iako se smatraju šiitskim muslimanima, aleviti se ne mole u džamijama i praktikuju obrede uz ples i muziku, a muškarci i žene se ne razdvajaju, kako je to pravilo kod sunitskih muslimana.

Aleviti su zagovornici odvajanja religije od države i velike su pristalice sekularizma u Turskoj. Ali njihova uvjerenja, za razliku od sunitskih, država ne priznaje, etiketirajući alevizam kao kulturni, a ne kao religijski identitet.

Međutim, odnos države prema alevizmu mogao bi se mijenjati. U novembre prošle godine je prvi put državna televizija program posvetila obilježavanju svečanosti Ashura. Do sada su religiozne svečanosti alevita bile zanemarene na državnim medijima. I premijer Turske Recep Tayyip Erdogan organizovao je nekoliko sastanaka na kojima su bili prisutni predstavnici alevita, akademici i članovi Vlade.

Deutschland Flash-Galerie Moschee Yavuz Sultan Selim Moschee in Mannheim

Mnogi ne shvataju da postoji i drugačiji način tumačenja islama

Turski ministar za međunarodnu saradnju i vjerska pitanja, Farok Celik također se zalaže za reforme: “Nastavit ćemo se sastajati. Dajemo veliki značaj dijalogu s predstavnicima političkih stranaka. Za mjesec i pol mi ćemo finalizirati izvještaj. Mi uspostavljamo savez na ovu temu, da bismo predstavili potrebne reforme sa širokim konsenzusom.”

Za sunite je alevizam „iskrivljeno vjerovanje“

Inicijativu je podržala i Evropska Unija, kojoj se Turska želi pridružiti. Ali Vlada je već nekoliko puta odgađala planirane reforme. Profesorica sa Tehničkog fakulteta na Univerzitetu u Istanbulu, Istar Gozaydin učestvovala je na jednoj od državnih radionica. Tvrdi da pomak nije uočen: “Bilo je teško napraviti dijalog. Predstavnici vlasti ne shvataju da postoji i drugi način tumačenja islama. Oni ne prihvataju cemevis kao vjerski hram, već kao kulturni centar. Za njih je džamija jedino mjesto na kojem se moli. Ovo je jako važno, jer ako oni ne počnu prihvatiti alevizam kao drugačiji način razumijevanja islama, sigurno će doći do apsolutnog nerazumijevanja jednih prema drugima”, kazala je profesorica.

Flash-Galerie Symbolbild EU Beitritt Türkei

Želi li Turska u EU mora promijeniti odnos prema alevitima

Nerazumijevanje između alevita i sunita datira stoljećima. Za mnoge pobožne sunite, alevizam je iskrivljeno vjerovanje. U isto vrijeme, aleviti tvrde da suniti pogrešno tumače odlomke iz Kur’ana. Aleviti smatraju da izvorni Kur’an ne poziva na Hadž ili ritualno hodočašće u Meki, ne zahtijeva klanjanje pet puta dnevno. Aleviti sunitski islam smatraju čak i previše pristrasnim, pa i nedemokratskim.

Predrasude – kamen spoticanja

Hatice Kose objašnjava da se alevizam temelji na ljubavi, ali da ljudi koji ne praktikuju vjeru na isti način to ne shvataju: “Mi smo naučeni da razumijemo ljude i poštujemo raznolikost. Želim prenijeti ove vrijednosti na svog sina. Ali mnogo je predrasuda o nama. Majka mi je uvijek govorila da ne govorim da sam pristalica alevizma, pa sam i danas pažljiva kada govorim o svojim religijskim uvjerenjima.”

Ovakav oprez je osnovan,s obzirom na to da su Aleviti pretrpjeli mnoga šikaniranja od sunita zbog svojih liberalnih pogleda. 1970-ih godina, stotine ljudi je izgubilo živote u masakrima od strane religijskih nacionalista. 1993. godine, 37 ljudi je umrlo kada je grupa islamista spalila hotel u kojem su se nalazili alevitski pjesnici i muzičari koji su prisustvovali alevitskom kulturnom festivalu. Čak se i danas predrasude prema alevitima lako nalaze.

Podrška Evropske unije

Prošlog novembra više od 100 000 Alevita je demonstriralo zahtijevajući od države da prizna alevizam kao formalnu islamsku zajednicu.

Sa podrškom Evropske unije, zahtjevi alevita imaju veliku šansu da se usvoje, jer EU povećava pritisak na tursko društvo da prigrli svoje različitosti.

Autor: Agencije/Merima Džeko

Odg. urednik: Zorica Ilić