1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kada u Liban?

Carsten Kühntopp6. septembar 2006

Učešće njemačke mornarice u misiji u Libanu i dalje je pod znakom pitanja.Vlada u Bejrutu je doduše formulirala zahtjev za trupama, ali će ga zvanično uputiti UN i Berlinu tek kada Izrael ukine blokadu morskog i zračnog saobraćja Libana. Istovremno se postavlja se pitanje da li je Nemačka mornarica uopšte u stanju spriječiti šverc oružja za Hezbolah. Traže se politčka rešenja.

https://p.dw.com/p/AQHm
Kada će njemački vojnici uploviti u vode pred Libanom i koji će im tamo biti zadatak? Pitanja na koja se još traže odgovori.
Kada će njemački vojnici uploviti u vode pred Libanom i koji će im tamo biti zadatak? Pitanja na koja se još traže odgovori.Foto: picture-alliance/ dpa

Da, Ali – suština je poruke iz Bejruta. Premijer Libana Fuad Siniora potrudio se da u kabinetu prodje zahtev za angažman nemačke mornarice, čiji bi zadatak bio da kontrlira teritorijalne vode i prije svega da spriječi šverc oružja za Hezbolah.

Sinora, međutim, istovremno vrši pritisak i postavlja uslove…traži od Nijemaca da se i oni zalažu da Izrael prekine blokadu.Jer sve dok blokada traje ne dolazi u obzir stacioniranje medjunrodnih ratnih brodova – kaže Siniora.

S druge strane Izrael insistira na tome da blokada traje sve dok plavi šljemovi ne budu u stanju da sprečavaju sverc oružja. Opravdano je starhovanje da bi Hezbolah mogao pokušati da popuni svoja skladišta oružja i municije, mada je ta radkilna orgnaizacija više puta singlizirala da se u principu spremna razoružati – ali ne sada, ne u ovom trenutku.

Hezbolah smatra da je jedini u stanju da uspšeno brani Liban,pošto je u borbma sa Izraelom postigao nerješen rezultat. Dakle, kao što se i strahovalo, izraelaskom invazijom razoružanje Hezoblaha ne samo da nije postignuto, već je postalo još manje vjerovatno no prije.

Za Njemačku bi angažman u Libanu bio politički veoma važan. Ali ne treba očekivati da bi njemačka mornarica bila u stanju zaustaviti dopremu oružja Hezbolahu, u mjeri u kojoj se u to polažu nade. Granica sa Sirijom je duga 375 kilomatera, potpuno je otvorena i neosigurana.

Konačno, ponovno naoružavanje Hezbolha moguće je zaustaviti samo uz pomoć Sirije i Irana. Ne može se raći da je Hezbolah pod nekom vrstom daljinske kontrole Damaska i Teherana, ali bez njihove pomoći bilo bi mu mnogo teže. Sirija i Iran su izjavile da podržavaju rezluciju 1701. Sada dakle treba učiniti sve da te dvije zemlje održe reijč i budu angažirane u njenom sprovodjenju u život.

Sirijski predsednik Bašar el Asad će zauzvrat vejrovatno prije svega tražiti garancije da će uskoro ponovo biti pokrenuti mirovni pregovori sa Izraelom o povrataku Golanske visoravni koju su izrealci okupirali prije skoro 40 godina. Sirija je stalno pomagala Hezbolah svjesno irtirajući Izrael – kako bi podsjetila da je pitanje Golana još otvoreno.Ovaj adut će Asad položiti na stol tek kada bude znao šta će dobiti zauzvrat.

Može biti da će Nemački marinci u Libanskim vodama uspjketi presresti po neki brod sa švrcerima oružja. Može biti i da će Libanska vojska na granici sa Sirijom zaplijeniti po neku isporuku oružja za Hezbolah. Medjutim, doturanje pomoći radikalnim islamistima može se zaista prekinuti samo poltičkim sredstvima.