1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Kada pripovjedači pogledaju u budućnost

Nepredvidiva budućnost neiscrpni je izvor ideja za pisce i filmadžije. I istraživači rado 'gledaju' u budućnost i u nepoznate svjetove. Rezultati su književna djela i filmovi naučne fantastike.

default

Avatar Filmplakat

Džordž Orvel je 1948. godine predstavio uznemirujuću viziju budućnosti: Veliki brat je svugdje, a ljudi su samo nijeme korisne životinje. Država poput džinovske hobotnice širi svoje krake. Istraživač Bernd Stegman na institutu za futurologiju Slobodnog sveučilišta u Berlinu smatra da ova knjiga sve do danas prikazuje naš strah od dominirajuće svemoćne i sveznajuće vlade. Ova knjiga, kaže on, 'ima izuzetno zančajan uticaj na pitanje nadgledanja društva od strane države'.

Fikcija kao izbavljenje

Frenk Šecing (lijevo) i Tom Tikver

Frenk Šecing (lijevo) i Tom Tikver

Budućnost ne izgleda uvijek tako mračna kao kod Orvela. Na Međunarodnom sajmu elektronike u Berlinu su, između ostalih, o ovoj temi raspravljali i filmadžija Tom Tikver i poznati autor Frenk Šecing. Pri tome su došli do slijedećih zaključaka: fikcija može funkcionisati kao izbavljenje. Sve granice se mogu preći. Čovjek se može osloboditi od stega vremena u kojem živi.

“Ne dešava se bez razloga da naša želja za fikcijom sve više raste“, kaže režiser Tom Tikver. “To se dešava zato što se približava kraj. . Mi onda tražimo priču koja nas spašava od predstojećeg kraja“. Jedna takva 'priča za laku noć' je i njegov novi film 'Oblak atlas' (Cloud atlas), koji sredinom novembra stiže u njemačka kina. “Stvarnost je u ovom filmu uvijek nekako izmjenjena, nešto će se tek dogoditi a nešto se već dogodilo. Prošlost, sadašnjost i budućnost su izmješani“ objašnjava Tom Tikver radnju svoga filma.

Tehnički napredak

Scena iz Tikverovog novog filma 'Oblak atlas'

Scena iz Tikverovog novog filma 'Oblak atlas'

Dok roman Dejvida Mičela 'Oblak atlas' prikazuje jednu od mogućih budućnosti našeg društva, postoji još jedna grana naučne fantastike koja se više bavi ispitivanjem potencijalnih tehničkih mogućnosti. Pionir ovog žanra je bio francuski pisac Žil Vern. Već 1985. godine on je pisao o putovanju na mjesec, ekspediciji u središte zemlje, a kasnije je svoje protagoniste odveo na putovanje oko svijeta za 80 dana – sve ovo prije nego što su za to postojale tehničke mogućnosti.

U kategoriju ovog žanra može se svrstati i autor bestselera Frenk Šecing. “Budućnost je jedan ogromni, prazni prostor“, kaže on, “i naučna fantastika je pokušaj da se prikaže kako bi se taj prostor mogao popuniti.“ U svom romanu 'Granica' (Limit) pozabavio se starom temom vječno zanimljivom za čovječanstvo: kolonizacijom mjeseca. U njegovoj knjizi to se ne postiže raketama već jednom vrstom lifta. Ovo je ideja sa kojom se fizičari već veoma dugo igraju.

Za sociologa Edgara Gola je kombinacija naučne fantastike i nauke klasika: “Naučnici se često služe naučnom fantastikom kako bi dobili nove ideje“, objašnjava on. “ U slučaju Orvela i Šecinga ideje iz budućnosti se prenose na najefektivniji način.“

Veći strah od budućnosti na zapadu

Preko 1000 stranica dugačak roman 'Roj'

Preko 1000 stranica dugačak roman 'Roj'

Istraživači su otkrili da je strah od onoga što tek dolazi prisutniji u Americi i u Evropi nego u ostalim zemljama svijeta. Možda je razlog taj što u razvijenim zemljama čovjek ima više da izgubi. Gledanje u daleku budućnost je luksuz, kaže sociolog Edgar Gol. Na Kubi, na primjer, puno važnije mjesto zauzimaju svakodnevni problemi i humanitarni ciljevi.

Slično je i u Egiptu.Ovde se sociolog uputio u potragu za ljudima koji se brinu za budućnost. Jedan arapski kolega mu je poslao tekst koji ispituje razloge za nedostatak naučne fantastike u arapskom svijetu. Iako postoji 'Hiljadu i jedna noć' i razne fantastične bajke, one su najčešće usmjerene na prošlost a ne ka budućnosti. Još jedan dokaz za jaku dominaciju starih struktura i tradicije u arapskom svijetu.

Fikcija kao alarm za upozorenje

Futurolozi smatraju da je besmisleno baviti se sa fikcijom. Kako se ne bi besmisleno potpirivali strahovi i kako bi se uzeli u obzir svi mogući rizici. Njemački turisti su na primjer uvjeravali Frenka Šecinga, autora romana 'Roj' (der Schwarm), da im je spasio život. Knjiga je bila na bestseler-listama upravo u trenutku kada je katastrofalni cunami pogodio obale Indonezije i Tajlanda. U knjizi Šecing detaljno opisuje kako izgleda površina mora prije udara cunamija.

Autor: Tini von Poser / Staša Nikodinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose