1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kada ponestane novca, dogovor je moguć

Nakon gotovo 15 mjeseci od proteklih općih izbora, politički lideri šest najvećih stranaka u BiH su krajem 2011. postigli dogovor o formiranju Vijeća ministara BiH. O tome pišu listovi na njemačkom jeziku.

default

Pregovori političkih lidera BiH u Sarajevu

List Neue Zürcher Zeitung piše da je dogovor postignut u trenutku kada je državi ponestalo novca i kada je Evropska unija počela vršiti sve veći pritisak. Autor dalje navodi:

„Mnogi su očekivali da će Bosna i Hercegovina oboriti belgijski rekord. No, političari u Sarajevu uvijek mogu iznenaditi. Za formiranje Vijeća ministara njima je bilo potrebno samo četrnaest mjeseci. Za razliku od njih, Belgijancima su bila potrebna čitava četiri mjeseca duže. Sada se bh. političari hvale svojom spremnošću za postizanje kompromisa i preuzimanje odgovornosti. U stvarnosti im je voda došla do grla, nestajao je novac. Budžet za 2011. još nije usvojen. Reforme koje bi zemlju trebale približiti Evropskoj uniji već godinama stagniraju. Činjenica da se sada mogla formirati Vlada na državnom nivou je znak da Evropska unija u BiH ali i u drugim zemljama Zapadnog Balkana još ima utjecaja i da tamo može potaknuti promjene. EU je uvijek s pravom naglašavala da se za dobijanje statusa kandidata moraju ispuniti određeni uvjeti. Jedan od njih je formiranje Vlade. Vrlo je upitno međutim da li će ta Vlada u skoro neprohodnoj džungli institucija, interesa i procesa odlučivanja, uspjeti donijeti odgovarajuće zakone.

Treffen Bosnien Politiker

Politički lideri na zajedničkoj konferenciji za novinare

Nedostaje zajednički identitet

Još jedan od uvjeta za približavanje EU je organizovanje popisa stanovništva. Evropskoj uniji su potrebne brojke o broju stanovnika kako bi mogla odlučiti o visini finansijske pomoći. U BiH se dugo vodio spor o tome da li će se prilikom popisa stanovništva postavljati i pitanje o etničkoj pripadnosti. Bosanski Srbi su za, Bošnjaci i Hrvati protiv jer bi se utvrdilo da u Republici Srpskoj živi još manje Bošnjaka i Hrvata. Bošnjaci smatraju da bi se time legitimiziralo etničko čišćenje. Ono što se već zna, praktično bi se i službeno potvrdilo. Političari su u svakom slučaju postigli dogovor da iz Zakona o popisu stanovništva izbace jedan sporni član.

Trebao bi se postići i dogovor o opsegu ustavnih promjena kada je riječ o biranju članova Predsjedništva i delegata u Dom naroda. U ova tijela se trenutno biraju samo predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata. Predstavnici manjina i oni koji ne žele biti svrstani u bilo koju etničku grupu su tako isključeni. Dakle, kažnjavaju se upravo oni koji Bosnu i Hercegovinu smatraju svojom državom i rade upravo ono što Zapad propagira. Bez zajedničkog bosanskog identiteta i građanske svijesti, ova zemlja neće napredovati”, piše Neue Zürcher Zeitung

Pročitajte na sljedećoj stranici: Njemački predsjednik ponovo pod pritiskom