1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kad mržnja prema strancima preraste u kriminal

Prvo je načelnik Tröglitza podnio ostavku jer su mu desničari demonstrirali pred kućom. Nedavno je tu izveden i napad na azilantski dom. Mnogi traže da se učini više protiv "kriminala iz mržnje".

Omaleno mjesto Tröglitz u saveznoj zemlji Sachsen-Anhalt ne silazi s naslovnih strana njemačke štampe. Načelnik ovog mjesta je još ranije podnio ostavku jer se nakon pritiska desničara na njega i njegovu porodicu osjećao nezaštićenim od strane vlasti. A onda je očito namjerno

podmetnut požar u zgradi koja je bila planirana da bude dom za 40 izbjeglica

. Ti događaji su izazvali novu diskusiju o "kriminalitetu iz mržnje".

U Njemačkoj se termin "kriminal iz mržnje" koristi kao pravni pojam i on se spominje u krivičnom zakonu. U to se ubrajaju djela koja su usmjerena protiv određene grupe ljudi, na osnovu njihovog invaliditeta, nacionalnosti, boje kože, religije, te političke ili seksualne orijentacije. U SAD je pojam "hate crimes" (kriminal iz mržnje) usko vezan za borbu za građanska prava i nastao je početkom 80-ih godina prošlog vijeka.

U domu za azilante u Tröglitzu podmetnut je požar

U domu za azilante u Tröglitzu podmetnut je požar

Šta je "kriminal iz mržnje" a šta nije?

Ova krivična djela do sada nisu posebno obrađivana u statističkim podacima o kriminalu u Njemačkoj. Šefica njemačkog Ureda za borbu protiv diskriminacije Christine Lüders želi da se to promijeni. U novoj kategoriji djela "kriminala iz mržnje" bi trebalo da se zabilježe svi delikti koji nastaju na osnovu predrasuda, nezavisno od političke orijentacije počinilaca takvih djela. Tako glasi prijedlog koji su izradili pravnici po nalogu spomenutog zavoda.

Ulla Jepke, glasnogovornica Stranke lijevih zadužena za pitanja unutrašnje sigurnosti, ima primjedbe na ovaj prijedlog: "Pitam se kako glasi definicija kriminala iz mržnje?" Ona smatra da se u statistiku takvih djela moraju ubrojiti i ona koja nastaju na osnovu rasizma. To do sada nije bio slučaj. "Prije svega se mora istražiti da li su demonstracije pokreta Pegida smanjile prag osjetljivosti ljudi i bile okidač za napade na nenastanjene domove na azilante, poput ovog u Tröglitzu."

Drastičan porast broja napada na domove za izbjeglice

Ulla Jelpke je u parlamentu postavila niz neugodnih pitanja o napadima na azilante

Ulla Jelpke je u parlamentu postavila niz neugodnih pitanja o napadima na azilante

Klub poslanika Stranke lijevih je u toku protekle dvije godine uputio niz zahtjeva njemačkoj vladi da iznese tačne podatke o protestima protiv otvaranja izbjegličkih domova i o napadima na takve domove. "Smatram da javnost mora znati šta se dešava na tom polju", kaže Jepke. Odgovori vlade su nedvosmisleno ukazali na porast broja napada: 2014. je zabilježeno tri puta više napada desničara na domove (150) nego tokom 2013. godine. Tada ih je bilo 50. U posljednjem kvartalu protekle godine je broj napada razantno porastao. Tada ih je počinjeno 75.

Jelpke tvrdi: "Smatram da to ima veze s tim što su se tada održavale demonstracije pokreta Pegida." Ona smatra da je zapanjujuće to što se u statistikama vlade kao organizatori protesta navode samo desnoekstremističke organizacije poput NPD-a, Pro NRW ili organizacija pod nazivom Treći put, ali ne i sam pokret Pegida.

Senzibiliziranost građana

Profesor Dieter Kugelmann sa Njemačkog fakulteta policije u Minsteru preporučio je u jednoj svojoj procjeni da se u policiji uvede funkcija "povjerenika za pitanje kriminala iz mržnje". Ovu procjenu je od njega inače naručio savezni Ured za borbu protiv diskriminacije. Kugelmann vjeruje da bi se na taj način među građanima povećao senzibilitet za ovu temu.

Pogledajte video 06:11

Pegida narušava imidž Njemačke i Dresdena

"Ako želimo da se djelotvorno borimo protiv te vrste kriminala, moramo početi od toga da policija istraži i tačno registruje takva djela", kaže Christine Lüders i dodaje da bi na tu temu trebalo organizovati i posebnu obuku policajaca i organa pravosuđa. U svakodnevici policajaca se na djela "kriminala iz mržnje" često gleda samo kroz prizmu političkog motiva. To vodi tome da djela koja u pozadini imaju rasističke motive, a ne mogu se jasno pripisati desničarskim ekstremistima, jednostavno ne budu posebno registrovana, upozorava Lüders.

Bundestag je tek u martu ove godine usvojio zakon da se prilikom istraga koje vodi policija posebna pažnja mora obratiti na rasističke motive ili motive koji korijen imaju u mržnji prema strancima ili drugim ljudima. Bila je ovo reakcija parlamenta na seriju ubistava koju je izvršila desnoektremna teroristička organizacija NSU. Na taj način se poboljšava krivično gonjenje ovakvih djela.

U spomenutoj procjeni koju je naručio Ured za borbu protiv diskriminacije postoji još jedna preporuka koja može brzo da se sprovede: potrebno je uvesti obavezu da se jednom godišnje napravi izvještaj o djelima kriminala iz mržnje u Njemačkoj. Za Ullu Jepke je to hvale vrijedan prijedlog: "Sada moramo da vidimo da li tako misli i savezna vlada u Berlinu."

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu