1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Kad krvarim ja, krvarićeš i ti!"

Pregovori s Iranom u vezi njegovog spornog nukelarnog programa su jedna od tema koja je i ovog ponedjeljka zaokupila pažnju njemačke štampe, ali listovi pišu i o krvnoj osveti u Albaniji.

default

Porodice kojima se u Albaniji prijeti krvnom osvetom se često zatvore u kuće i skoro da nikud ne izlaze.

Minhenski dnevnik Ziddojče cajtung (Süddeutsche Zeitung) u tekstu pod naslovom "Kad krvarim ja krvarićeš i ti" piše o krvnoj osveti koja je nakon pada komunističkog režiam u toj zemlji ponovo uzela maha.

"Nakon pada komunističkog režima u Albaniji 1991. krvna osveta se ponovo razbuktala. Posebno kada su se mnogi Albanci tokom krize 1997. domogli oružja tako što su upali u vojna skladišta. '1997. dogodilo se najmanje 2.000 ubistava iz krvne osvete', kazao je Ismet Elezi koji se bavi istraživanjem Kanona Leke Dugađinija (U Kanonu između ostalog stoji da ukoliko jedan čovjek ubije drugog, muški član porodice mora da uzvrati istom mjerom. prim. aut.). 'A tada su se dogodila ubistva zbog zavade stare sto godina', ističe Elezi. Vlada u Tirani kaže da su divlja vremena prošla i da je od 2001-2012. bilo 'samo' 98 ubistava zbog zavade porodica. Građanski orjentisane organizacije i naučnici smatraju kako je vlada te brojke dobrano uljepšala. 'Vlada to radi jer država stremi ka članstvu u EU i izbjegava bilo kakve mrlje koje mogu naštetiti nacionalnom imidžu'", kaže ekspertkinja za Albaniju Antonija Jang listu Ziddojče cajtung. "A zemlja u kojoj se pravda uzima u svoje ruke što vodi do ubistva i pogađa hiljade građana nije baš slika zemlje kandidata za članicu Evropske unije", piše list i navodi da se prema izvještajima albanskog ombudsmana od januara 2010. do septembra 2012. dogodilo samo 15 ubistava iz krvne osvete.

Proces dobija ko ima više novca ili bolje veze

"No, samo pred okružnim sudom je u tom vremenskom periodu prijavljeno 50 ubistava što zbog zavade što zbog krvne osvete. Mnogi Albanci izbjegavaju da idu na sud jer često se događa da proces dobija onaj ko ima više novca ili dobre veze. Svjedoci tako bivaju zastrašivani i dobijaju prijetnje. A posljedica svega je upravo ta da se mnoge prijetnje i ubistva ne prijavljuju. I stručnjaci kažu da se u Albaniji nije prestalo s krvnom osvetom već da takva ubistva sve više uzimaju maha", piše minhenski dnevnik.

Ziddojče cajtung naglašava da se najveći broj ubistava događa zbog svađe oko imovine. "Jer, dvije decenije nakon pada komunizma sudovi nisu donijeli presude u preko 10.000 tužbi koje se tiču povraćaja imovine ili isplaćivanja odštete". List napominje da je kazna zatvora za ubistvo iz krvne osvete 25 godina, ali da "sudovi najčešće presuđuju kao da se dogodilo ubistvo u afektu i počinioci dobiju osam godina zatvora. 'Tako ubice već nakon četiri godine znaju da izađu iz zatvora, a vrlo brzo potom budu ubijeni od porodice žrtve', naglašava Ismet Elezi stručnjak za Kanon Leke Dugađinija iz Tirane.

Pregovori s Iranom bi mogli propasti

Genf Atomgespräche 10.11.2013

Ženeva: Visoka predstavnica EU Ešton i iranski ministar spoljnih poslova Zarif

Frankfurter algemajne cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung) piše: "Tri dana u Ženevi nisu bila dovoljna da se postigne napredak u pregovorima, bez obzira što su i minsitri spoljnih poslova lično doputovali i time probudili nadu da će se do sporazuma doći. No, možda je upravo i dogovoreno odlaganje jedna forma 'menadžmenta iščekivanja'. A nova mobilnost Iranaca u ovom procesu je taktička. Jer, koliko su oni istinski spremni na kompromis vidjeće se tek kada im se ukinu sankcije. Takođe, i zapadne sile su u dilemi. Bez dogovora, vrijeme u kojem će njihove prijetnje, odnosno kako kažu 'neprihvatljiva atomska bomba' biti napravljena, ističe. A zbog nesagledivih posljedica isključuju mogućnost vojne intervencije".

Hanoverše algemajne cajtung (Nannoversche Allgemeine Zeiotung) upozorava da bi pregovori mogli propasti. "Kao prvo, jedno prelazno rješenje bi otvorilo šansu da se Iran jače integriše u međunarodnu zajednicu. Kao drugo, Rohani (iranski predsjednik prim.aut.) je primoran da što je brže moguće napravi diplomatske uspjehe, jer u suprotnom bi njegovo - relativno - umjereno vođenje države moglo brzo da postane prošlost."

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić