1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kad Arapi kupuju zemljište po BiH...

Sve veća financijska prisutnost Arapa u Bosni i Hercegovini je tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Listovi također pišu o korupciji i političkim krizama na Kosovu.

Austrijski list Die Presse donosi reportažu u kojoj se osvrće na investitore iz zemalja Perzijskog zaljeva i Saudijske Arabije koji, kako navodi ovaj list, kupuju zemljišta po središnjoj Bosni i daju graditi kuće i odmarališta. Istovremeno stanovnici tih područja strahuju od radikalnog vehabijskog utjecaja, piše Die Presse.

List svoju reportažu započinje na Ilidži, na Vrelu Bosne. U pratnji novinara je Mehmed Aličehajić, 82-godišnji bivši profesor njemačkog jezika. Osvrćući se na bivša vremena na Ilidži, autor reportaže navodi da, "dok su u 19. stoljeću dolazili dame i gospoda iz Beča i Budimpešte u hotele i banje, danas su to prvenstveno arapske obitelji. Sa stopom rasta turizma i do 30 posto je Bosna i Hercegovina postala prava turistička zemlja. Jannah, odnosno Džennet je arapska riječ za raj. 'Upravo tu riječ Jannah' je sa ushićenjem izgovorio veliki investitor Ismail Ahmed iz jedne dubajske tvrtke kad je na platou u Dejčićima (Trnovo) uživao u pogledu na snijegom prekriveni masiv Treskavice. Njegova tvrtka je kupila zemljište na platou i namjerava u taj projekt uložiti 2,2 milijarde eura. Jedna za Bosnu i Hercegovinu nepojmljiva dimenzija. Tu bi trebalo biti izgrađeno 2.000 vila, 60 hotela, 186 višekatnica, jedna bolnica, trgovački centri i restorani. Već u travnju bi se trebalo započeti s gradnjom. I druga arapska poduzeća su aktivna u središnjoj Bosni. Dok super-bogati iz zemalja Perzijskog zaljeva ulažu u nekretnine u Londonu i ljeta provode u vikendicama u Kitzbühelu ili u Švicarskoj, u BiH je, prije bi se reklo, srednji sloj koji je u potrazi za povoljnijim alternativama."

Samo poslovni interesi ili doista jedan "novi islam"?

Natpis u Trnovu koji najavljuje arapske investicije

Natpis u Trnovu koji najavljuje arapske investicije

Putovanje ide dalje do Bjelašnice i sela Osenik iznad Pazarića: "Džamija i crkva nam odaju da je ovo selo jedno od u ovoj regiji tipičnih miješanih sela u kojima već stoljećima zajedno žive ljudi različitih religija. Nakon nekoliko stotina metara se već stiže na visoravan. Dvokatnice se nižu oko terena na kojemu treba nastati jedno umjetno jezero. Na to upućuje jedan natpis postavljen na ulazu na kojemu je grafički prikazano planirano odmaralište tvrtke koja dolazi iz Kuvajta. U ovih 160 kuća bi više od 1.000 turista iz zemalja Perzijskog zaljeva i iz Saudijske Arabije trebalo provesti svoj odmor. Mnogi muškarci iz regije sada imaju posao i nekvalificirani pomoćni radnici dobivaju, doduše, samo 15 eura dnevnice, ali 'bolje i to, nego biti nezaposlen', kaže Aličehajić. Nije religiozan, kaže ovaj Bošnjak, ali strahuje zbog opstanka tradicionalno tolerantnog bh. islama. 'Vehabizam i selefizam ne pripadaju ovdje', gunđa on. 'Što taj radikalni arapski islam znači za muslimansko stanovništvo u selu? A da ne govorim o kršćanima', kritizira Aličehajić. Investitori su zemljište kupili od općine jer je nakon rata i neovisnosti zemljište koje je u socijalističkoj Jugoslaviji bilo državno, dospjelo u vlasništvo općina u BiH, objašnjava ovaj bivši profesor. 'Ne treba Vam puno mašte da zamislite koji stupanj korupcije to izaziva kod načelnika i političkih stranaka. A vehabije će pokušati da muslimanske političare pridobiju za sebe'."

Autor reportaže rezimira da je na Ilidži nastao "jedan novi svijet" i navodi kao primjer hotel Hollywood u čijoj kafeteriji uz čaj i sokove za stolom stolu sjedi više grupa muškaraca, Arapa i Bosanaca, koji razgovaraju o nekim papirima. "I Emir želi pregovarati s Arapima. Taj mladi Bošnjak iz Mostara je pustio bradu. S arapskim investitorima želi pregovarati o isporuci mesa. 'Namirnice za Arape moraju biti halal, argentinsko meso im ne možemo isporučiti.' Je li Emir samo iz poslovnih razloga pustio svoju bradu? Ili se to doista kreće u smjeru jednog 'novog islama'? Aličehajić se koleba oko tog pitanja. Emir pokazuje spremnost za diskusiju oko vjerskih pitanja, ali i kritizira površni svijet konzuma na Zapadu: 'Samo partijanje je dosadno', kaže on. Emirov nastup se jednoj bh. muslimanki, koja se nalazi u njegovoj pratnji, se uopće ne sviđa. 'Meni kao ženi uopće nije htio pružiti ruku, pa nismo u Saudijskoj Arabiji', kaže ona uvrijeđeno. 'Samo nam još fali da od nas Bosanki zatraže da se pokrijemo', ističe ona", piše Die Presse.

Strah od "bosnizacije" Kosova

Švicarski Tagesanzeiger se povodom obljetnice proglašenja neovisnosti Kosova osvrće na probleme u toj zemlji, navodeći da Kosovu "prijeti kaos". Navodeći da strani diplomati nemaju baš dobro mišljenje o kosovskim političarima, te da ističu da ne može doći do EU-integracije sve dok postoje veliki razmjeri korupcije, Tagesanzeiger piše kako vlada na takve izjave međunarodnih faktora reagira šutnjom ili ispraznom retorikom. "To je "vlada stagnacije". Premijera Isu Mustafu diplomati često opisuju kao čovjeka bez vizije. Njegov zamjenik i ministar vanjskih poslova Hashim Thaci se suočava s optužbama koje sežu od korupcije pa do ratnih zločina. Prije posljednjih parlamentarnih izbora u lipnju 2014. je povjesničar Thaci obećao osigurati 200.000 radnih mjesta, ekonomist Mustafa je obećao 120.000 radnih mjesta - u roku od četiri godine. Od toga još ništa nije ni na vidiku. Ne dolaze investitori, a ljudi bježe iz zemlje. Od jeseni 2014. je više od 100.000 Kosovara napustilo svoju domovinu prije svega u smjeru Njemačke", navodi Tagesanzeiger dodajući da su mnogi od njih bili izbjeglice 90-ih godina te da sada na Zapadu traže posao, ali da ih se vraća, jer ne mogu dobiti azil.

Autobusni kolodvor u Prizrenu

Građani Kosova su organizirano autobusima kretali u smjeru Njemačke, ali su skoro svi već vraćeni jer nemaju šanse za dobivanjem azila

List se s tim u svezi osvrće na kosovsku oporbu, koja bi u takvoj jednoj situaciji mogla biti nada. Ali to nije tako, piše ovaj list, jer je glavni prioritet oporbenih snaga da se bore protiv dogovora koji je postignut između Beograda i Prištine o ustupanju veće autonomije srpskim općinama. Oporba na Kosovu u tom kontekstu govori o "bosnizaciji Kosova", piše Tagesanzeiger i pojašnjava što to znači: "To je etnička podjela poput one u Bosni i Hercegovini, koja izgradnju jedne funkcionirajuće države čini nemogućim."

Albin Kurti

Albin Kurti

Napominjući da je glavni akter oporbe Albin Kurti, vođa stranke Vetëvendosje! (Samoopredjeljenje), Tagesanzeiger piše kako taj "bivši politički zatvorenik srpskog režima, pametni populist i neustrašivi borac za svoja uvjerenja" govori kako nema ništa protiv srpske manjine, "ali itekako protiv uplitanja Beograda u unutarnje stvari Kosova. Cilj Srbije, kaže on, i dalje je uništenje Kosova. Za Kurtija su šef vlade Isa Mustafa i ministar vanjskih poslova Hashim Thaci 'izdajnici albanskog naroda koji se klanjaju pred Beogradom'. Kurti za to ima objašnjenje : političke vođe su, kaže on, u Bruxellesu prodale nacionalne interese u nadi da ih EULEX neće optužiti za korupciju. Brisel, dodaje Kurti, ne uzima ozbiljno brige kosovsko-albanskog većinskog stanovništva. Naprotiv: Srbiju se nagrađuje pristupnim pregovorima sa EU, a Kosovo zbog viznog režima ostaje izolirano."

Tagesanzeiger se usto osvrće i na nasilne metode koje koristi Samoopredjeljenje u postizanju svojih političkih ciljeva, poput bacanja suzavca u parlamentu u Prištini. "Zapadni diplomati odbacuju nasilje Samoopredjeljenja, ali iza kulisa pokazuju razumijevanje za njihovu kritiku zbog korupcije", piše ovaj švicarski list.

Preporuka redakcije