1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Kažnjavanje Roma

8. april je Svjetski dan Roma. Makedonija namjerava da započne s kažnjavanjem onih Roma, koji traže azil u zemljama EU. Razlog su prijetnje iz Bruxellesa.

Od decembra 2009. građanima Srbije i Makedonije više nije potrebna viza za putovanje u zemlje Evropske unije. Međutim, mnogi Romi iz tih zemalja to vide kao šansu za bolji život na Zapadu. Neprestano se povećava broj Roma koji traže azil. Niko od njih nije priznat kao politička izbjeglica. Makedonska vlada je zbog toga donijela paket mjera kako bi postojeći trend zaustavila o čemu ministar za socijalna pitanja Spiro Ristovski kaže:

„Predviđeno je da Republika Makedonija donese i dalje mjere kako bi se smanjio broj podnosilaca azila.“

Pored ostalog, onima koji su već pokušali da bez važećih papira pređu granicu trebao da bude uskraćen izlazak iz zemlje. Slučajevi zloupotrebe azila bi trebalo da se tretiraju kao kriminal, a onaj ko se vrati u zemlju kao neko kome je azil već odbijen biće upisan u centralnu listu, u koju će uvid moći da imaju policajci na granici. U decembru 2011. ministri unutarnjih poslova Evropske unije su odobrili prijedlog Evropske komisije da se građanima Makedonije i Srbije iznova uvedu vize u slučaju da se znatno poveća broj potražilaca azila iz tih zemalja. Dakle, Makedonija strahuje da bi zbog velikog broja Roma koji putuju u zapadne zemlje mogla izgubiti prethodno uvedene povlastice za njene građane.

EU insistira na tome da se smanji broj azilanata

Serbien Sinti und Roma Kinder

Romska djeca u Srbiji

Njemačka organizacija Pro Asyl, međutim, na svojoj stranici kritizira drastične mjere makedonske vlade kao povredu ljudskih prava. Ona ukazuje na to da je Bruxelles bio taj koji je to tražio od Makedonije kao kandidata za pristup Evropskoj uniji. Za vladu u Skoplju u ovom trenutku ne postoji drugi put, nego da utiče na potencijalne azilante da ne putuju u zemlje Evropske unije. Evropska unija insistira na tome da se broj azilanata mora smanjiti.

„Smatram to nevjerovatnim. Spriječavati ljude da se kreću“, kaže Silke Maier-Witt iz Foruma za civilnu mirovnu službu. Ona trenutno radi u glavnom gradu Makedonije, Skoplju, na različitim projektima integracije Roma i drugih etničkih manjina: „To je kod svih ljudi ovdje na Balkanu tradicija: ako nekom treba novac onda taj ide na Zapad i radi. Šta bi ti ljudi, koji su bez perspektive, inače radili?“

Silke Maier-Witt je sama vidjela kako je teško Romima u Skoplju: „Čitava romska porodica se kroz grad kreće u zaprežnim kolima. Oni skupljaju plastične flaše koje će kasnije predati, i za gomilu takvih flaša na kraju će dobiti jedan euro.“ Tako da se za ljude koji su toliko siromašni finansijski isplati tražiti azil iako su šanse da ga dobiju nikakve. Prema rezultatima jedne studije Evropske inicijative za stabilnost, jedna četveročlana familija, koja je podnijela zahtijev za dobijanjem azila, dobije u Njemačkoj, Belgiji ili Švedskoj 700 eura mjesečno i besplatan medicinski tretman. Studija dalje pokazuje da u Njemačkoj, u slučaju Roma sa Balkana, vrijeme dok njihov zahtijev za azilom ne bude zvanično odbijen, traje često do sedam mjeseci. A za takvu jednu familiju u tom periodu to znači krov nad glavom i dovoljno hrane.

Ograničavanje osnovnih prava Roma

Roma Familie zieht in Wohnung Berlin

Romska familija u stanu u Berlinu

Romi u zemljama Evropske unije ne dobijau azil, jer oni u njihovoj domovini nisu politički proganjani. Romi u makedonskom parlamentu imaju svoje predstavnike. Čak se jedan njihov politički predstavnik nalazio u Komisiji koja je usvojila mjere o kažnjavanju onih Roma koji putuju iz zemlje kako bi podnijeli zahtijev za dobijanjem azila. On planira da provede kampanju kojom će se pripadnici manjine informirati o tome koliko je bezizgledno tražiti azil u zemljama Evropske unije.

To što su Romi zastupljeni u parlamentu ne znači da su oni ujedno u svakodnevici zaštićeni od diskriminacije, smatra Martin Stockmann iz „Caritasa“ u Essenu, koji je 15 godina vodio pojedine projekte za Rome u Makedoniji. On kaže da ta diskriminacija ima različite forme: „Ti ljudi nisu isključeni samo zbog njihove boje kože i etničke pripadnosti, već pretežno zbog njihove socijalne marginalnosti.“ Martin Stockmann u svakom slučaju smatra da to što se Romima ne dopušta da putuju u zemlje Evropske unije predstavlja ograničavanje osnovnih prava: „Ovdje dolazi do konflikta između individualne slobode građana i pokušaja Makedonije da pristupi Evropskoj uniji.“

Autori: Dana Scherle / Saško Dimevski / Senad Tanović

Odg. urednica: Zorica Ilić