1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Juriš na bankomate, pa referendum

Nakon što je Evropska centralna banka zamrzla kredite za hitnu pomoć Grčkoj, banke će u toj zemlji biti zatvorene bar nedjelju dana. Niko ne zna šta će biti nakon toga. Povratak drahmi nije popularno rješenje.

Detalji još nisu poznati, ali jedno je sigurno: transfer novca u evropske zemlje će biti otežan. Čak i u samoj Grčkoj, preduzeća će moći da podižu ili prebacuju jedna drugima veće sume samo uz posebnu dozvolu. Banke će – prema zvaničnom saopštenju – ostati zatvorene bar do 6. jula. Prema izveštajima grčkih medija, u utorak bi trebalo ponovo da prorade bankomati, doduše, uz dnevni limit od 60 evra po osobi. Istog dana ističe i aktuelni program pomoći – svježe spasonosne milijarde više nisu na vidiku.

Samo tokom maja, Grci su sa svojih bankovnih računa podigli više od 3,5 milijarde evra. U junu se taj trend nastavio. „Na kraju, ograničenja kapitala više nisu mogla da se izbjegnu“, rekao je Mihael Glezakos, profesor finansijske politike na Univerzitetu u Pireju, u intervjuu za televiziju Skaj. Evropska centralna banka je u nedjelju odlučila da ne povećava obim kredita za hitnu pomoć grčkim bankama – 90 milijardi koje su joj tako dodijeljene su već potrošene. Ali ona nije odustala od dodjele takvih kredita, što je za profesora Glezakosa dobar znak: „Šef ECB Mario Dragi je najavu referenduma o reformskoj politici u Grčkoj mogao da shvati i kao kraj tekućeg programa spasa – tako bi imao puno pravo da zavrne slavine grčkim bankama. Ali nije to učinio.“

Širenje panike pred referendum

Nakon najava zatvaranja banaka, u prvi mah nije bilo paničnih reakcija. No, u nedjelju su ljudi počeli da opsjedaju bankomate u nadi da će moći da dođu do većih suma novca prije uvođenja kontrole kapitala. U noći između nedjelje i ponedjeljka i na benzinskim pumpama su se formirali dugi redovi. Da bi bili spriječeni incidenti i krađe, grčka policija je pojačala patrole; mnogi policajci su se vratili na dužnost sa godišnjeg odmora.

Političari vladajuće stranke Siriza su optužili glavne funkcionere EU i medije u zemlji i inostranstvu da vode kampanju, čiji je cilj izazivanje straha među građanima Grčke. „Ko je sve te ljude namamio na benzinske pumpe?“ pitao je tako poslanik Sirize Jorgos Veremenos u jednoj televizijskoj emisiji, i sam odgovorio: „Riječ je o specijalnoj operaciji čiji je cilj da se grčki narod baci na koljena.“ Šta to treba da znači: Zavjera protiv ljevičarsko-desničarske vlade u Atini?

Konzervativni opozicioni političar i bivši ministar privrede Kostis Hacidakis situaciju vidi drukčije: „Vlada nam najavljuje rezove od osam milijardi evra, dok je za vrijeme predizborne kampanje najavljivala dobročinstva – isto u milijardama“, rekao je on za televiziju Skaj.

Povratak drahmi nije popularno rešenje

U Grčkoj se sve češće može čuti i pitanje: da li će 5. jula da se glasa o najnovijim reformskim predlozima međunarodnih povjerilaca ili o izlasku te zemlje iz evrozone? U nedjelju su simpatizeri Sirize demonstrirali pred parlamentom kao i predstavništvom EU u Grčkoj. Očekuju se i nove demonstracije „protiv ultimatuma kreditorâ“ ali – i kontrademonstracije pobornika Evropske unije.

Griechenland Graffiti in Athen

Grafiti na zidovima u Atini

O povratku drahmi niko ne želi da govori. „Osim gospodina Šojblea (Wolfgang Schäuble - njemački ministar finansija), ne vidim nikoga ko je za naš izlazak iz evrozone“, rekao je Nikos Filis, portparol vladajuće stranke u jednom televizijskom intervjuu. Novinar Janis Pretenderis je vrlo kritičan: „Niko ozbiljno ne očekuje da se u nedjelju glasa o pitanju da li će porez na promet iznositi 13 odsto ili više“, rekao je on za televiziju Mega, i dodao: „U principu, na ovom referendumu se odlučuje o tome sa kojom valutom će banke biti ponovo otvorene.“

Za referendum i za štednju?

Tanasis Antoniu je odavno odlučio: „U svakom slučaju ću glasati protiv mjera štednje koje predlažu povjerioci i smatram da je taj stav više naklonjen Evropi od bilo kojeg drugog“, rekao je ovaj otac dvoje dece. „U suprotnom, za godinu dana ću biti još siromašniji nego danas, a to bi bilo sve samo ne evropska perspektiva“, dodao je, i zapitao se: ako se u Kaliforniji glasa o legalizaciji kanabisa, zašto onda jedan evropski narod ne bi mogao da održi referendum o sopstvenoj budućnosti?

Taksista Ahileas Kirkiotakis je također za referendum, jer smatra da je konačno vrijeme da grčki narod preuzme odgovornost i donese jasnu odluku – za evro ili za povratak drahmi. Kirkiotakis ima 33 godine i svakog dana nanovo pokušava da sastavi kraj sa krajem. Borbenost ga ne napušta: „Preda mnom je još mnogo godina rada. Ne smijem da dozvolim sebi da kapituliram, iako sam u dugovima. Uostalom, ko danas nema dugove?“

Prema anketi atinskog magazina To vima, 47 odsto građana Grčke je za najnovije prijedloge međunarodnih kreditora – odnosno, za mjere štednje koje oni traže. Samo 33 odsto ispitanih je protiv njih. Oko pregovaračke taktike premijera Ciprasa mišljenja su također podijeljena: 48 procenata ispitanih smatra je dobrom, 50 odsto – lošom. Za prekid odnosa sa kreditorima izjasnilo se samo 26 odsto ispitanika.