Juncker ostaje šef euro grupe - do daljnjeg

"Ponovo sam izabran za predsjednika eurozone. Po ugovoru riječ je o mandatu od dvije i po godine. Ja međutim ne namjeravam ostati tako dugo. Odstupiću krajem ove ili početkom naredne godine ali o tome ću, kada dođe vrijeme, informirati moje kolege", rekao je luksemburški ministar financija Jan-Claude Juncker nakon maratonske sjednice ministara financija euro zone u Bruxellesu.

U paketu kadrovskih promjena je bilo i postavljanje Nijemca Klausa Reglinga za šefa stalnog Fonda za spas eura ESM. On sada upravlja dosadašnjim privremenim fondom pomoći EFSF-om. Šta će se međutim desiti nakon Junckerovog povlačenja ostalo je nejasno. Zapravo je Juncker odavno želio odstupiti sa ove funkcije ali je novi francuski predsjednik Hollande odbio dati svoju suglasnost za dosadašnjeg favorita, njemačkog ministra finansija Wolfganga Schäublea, da naslijedi Junckera na mjestu šefa eurozone. No Schäuble se još nije definitivno pomirio s tim porazom. Na pitanje da li on i dalje ostaje kandidat je nakon konferencije odgovorio riječima: "Prepustimo to šefovima!"

Francuska požuruje, Njemačka ima vremena

Francuski ministar finansija Pierre Moscovici pohvalio je zaključke samita EU održanog krajem juna. To naravno ne čudi s obzirom da su se zemlje s juga Evrope, Španjolska i Italija, uz podršku francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, izborile protiv njemačke kancelarke i natjerale je na ustupke. Tako će prezadužene zemlje ali i banke lakše moći doći do novca iz fonda za pomoć EFSF odenosno ESM.

Zasada je to međutim samo načelna odluka i zbog toga je ovom prilikom Moscovici insistirao na njenom provođenju u djelo: "Tu se radilo o načelnim odlukama koje stvaraju solidnu bazu a sada se radi o tome da se sve to konkretizira. Po prvi put imamo zajedničko rješenje kojim se pokrivaju problemi rasta, finansijske stabilnosti i integracije. Do toga je došlo u dobroj klimi i uz jaku njemačko-francusku saradnju. Krenimo sada naprijed, što je moguće brže."

Tu se prije svega radi o pomoći španskim bankama. No, njemačkom ministru finansija Wolfgangu Schäubleu se ne žuri. "Najprije se mora osnovati Bankovni nadzor. A scenario da će doći do tzv. podruštvljavanja dugova, kojeg se tako plaše u Njemačkoj,  je potpuno apsurdan", objašnjava Schäuble.

On time reagira na izraženi strah Nijemaca, da će oni svojim ušteđevinama morati davati pokriće za dugove španskih banaka. Toga se plaše i Nizozemci, koji su jednako kao i Finci veoma skeptični u pogledu zaključaka samita EU u junu. Bilo kako bilo, na kriznom sastanku eurozone odlučeno je da se španskim bankama do kraja mjeseca isplati  prva rata pomoći od 30 milijardi eura, dok se trenutno računa s ukupnim obimom pšomoći od oko 100 milijardi. A koliko će na kraju doista trebati - to trenutno nitko ne zna.

Autor: Christoph Hasselbach/Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina