1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Jugosloveni - "izumiruća vrsta"?

Dvadeset godina nakon raspada SFRJ i posljednjeg popisa stanovništva iz 1991. godine, u kojem se oko milion ljudi, uprkos nadirućim nacionalizmima, izjasnilo kao Jugosloveni. Gdje su danas Jugosloveni?

default

Istraživali smo u tri nekadašnje centralne republike bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ): Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je popis stanovništva na dnevnom redu u aprilu, u Srbiji je odložen za oktobar, a u Bosni i Hercegovini se ne zna da li će ga uopšte biti. U toj državi, naime, popisa stanovništva nakon završetka rata nije ni bilo.

J ugosloveni kao antinacionalistička kategorija

Među Jugoslovenkama je i Maja Rogić, Novosađanka koja je rođena tek godinu dana prije smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika bivše države. Otkuda je onda Maja Rogić Jugoslovenka i dan-danas:

„Mislim da je osnovni razlog to što sam odrasla u porodici u kojoj se njegovalo bratstvo i jedinstvo i u kojoj su se njegovale tekovine Jugoslavije. Tako da mislim da su moji roditelji imali presudan uticaj na to. I da čak i devedesetih godina, kada je počelo svašta da se dešava, kada je počeo rat, oni nikada nisu prešli ni na jednu stranu, nego su ostali doslijedni tom jugoslovenskom duhu.”

Karte Jugoslawien vor 1991 (englisch) Flash-Galerie

Karta Jugoslavije prije raspada sa Beogradom kao glavnim gradom.

Ni Goran Behmen iz Sarajeva ne mari za nacionalnu pripadnost: „Ako me pitate o mom nacionalnom izjašnjavanju, onda ću vam reći da se izjašnjavam onako kako se osjećam: a osjećam da sam Južni Sloven, Bosanac i Hercegovac. Tome možemo još dodati da sam Sarajlija, porijeklom Hercegovac i tako dalje.”

Ideja je mrtva?

Biljana Kasić, profesorka zagrebačkog Filozofskog fakulteta, smatra da je ideja jugoslovenstva danas manje-više nepostojeća:

„Po mom sudu, ideja jugoslovenstva je danas u ideološko-političkom značenju mrtva i u tom smislu teško obnovljiva. Razlozi su prije svega u nacionalnim, preciznije u nacionalističkim projektima, a koji su dijelom doveli do rušenja jugoslovenske zajednice.”

Aleksej Kišjuhas, sociolog sa novosadskog Filozofskog fakulteta, pak, smatra da ideja može i da se oživi:

„Postoji neka vrsta nostalgije za tim vremenima. I ta nostalgija je razumljiva jer postoji i u istočnoevropskim zemljama. Iz tih razloga, smatram da, ukoliko bi postojala neka vrsta inicijative za očuvanje tog identiteta, on ne bi nužno propao.”

Karta podijeljene SFRJ

A ovako bivša zajednička država izgleda danas.

Prema Kišjuhasovim riječima, nacionalistima niti u jednoj novonastaloj državi naprosto ne odgovara da se ljudi izjašnjavaju kao Jugosloveni, zbog čega se često s te strane čuju gunđanja da Jugosloveni ne mogu ni da budu priznati kao nacionalna manjina.

„Danas biti Jugosloven je zaista jedna subverzivna identifikacija. Zbog odsustva države-nacije, ona je kao takva prije svega antinacionalna identifikacija i insistira prije svega na jednom multinacionalnom principu, koji je karakterisao taj jugoslovenski prostor kao takav.”