1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Jugoslavija jeste mrtva, ali kulturološki živi i dalje

Zamršena politička situacija u Sloveniji, manjak podrške Zoranu Jankoviću za izbor mandatara za sastavljanje vlade, kao i zamršeni odnos prema povijesti Jugoslavije su teme kojima se bavi tisak na njemačkom jeziku.

Ilustracija: puknuta zastava Jugoslavije

Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) i švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u svojim tiskanim izdanjima od srijede (11.01.2012.) pišu da je došlo do "političkog pata" u Sloveniji uoči glasovanja o povjerenju predloženom mandataru za sastav nove vlade i pobjedniku na proteklim izborima - ljubljanskom gradonačelniku Zoranu Jankoviću.

Zoran Janković

Zoran Janković

FAZ objašnjava da Janković, predsjednik ljevičarske liste "Pozitivna Slovenija" (PS), nije uspio za svoju koaliciju pridobiti liberalnu građansku listu Gregora Viranta (VL). "Pregovori s 'Pozitivnom Slovenijom' su, prema navodima zastupnika građanske liste VL Janeza Šzšteršića, među ostalim propali zato što su se predstavnici ljevičarskih stranaka izjasnili za povećanje najviše porezne stope s 41 na 50 posto, kao i za povećanje PDV-a. Također, navodi se dalje, nije postignut dogovor o reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava", obrazlaže FAZ.

Slična situacija i kod Janše

NZZ piše da se Virant kao političar, koji se pozicionirao u političkoj sredini, od početka pokazao otvorenim za formiranje koalicije i s lijevo orijentiranim Jankovićem, a i desnokonzervativnim vođom oporbe Janezom Janšom iz Slovenske demokratske stranke (SDS). Pa je tako, piše NZZ dalje, Virant s obje stranke paralelno vodio razgovore, prije no što je u ponedjeljak navečer izjavio da neće ući u koaliciju s Jankovićem. "Posljedice toga su kompleksne: tako Jankovićeva stranka sada može samo računati na podršku dosad vladajućih socijaldemokrata i stranke umirovljenika. Izborni pobjednik time u parlamentu od 90 zastupničkih mjesta dobiva

Janez Janša

Janez Janša

44 mandata. Na desnokonzervativnoj strani je slično stanje: čak uz podršku njegovog bivšeg kolege u vladi Viranta, bivši premijer Janša bi došao na 44 zastupnička mjesta", obrazlaže NZZ političku pat situaciju u Sloveniji.

Osim trenutačnog političkog stanja u Sloveniji, NZZ se u feljtonu osvrće i na povijesti, ne samo Slovenije, nego zajedničku jugoslavensku povijest bivših republika. U članku pod naslovom "Jugoslavije bez rata", NZZ piše o novom pristupu koji se danas otvara pri istraživanju povijesti socijalističke Jugoslavije i njezinog raspada. Uzimajući kao povod za članak debatu u Centru za studije jugoistočne Europe u Grazu o kraju Jugoslavije i o "dvadeset godina poslije", ovaj list piše da se u povijesti sada iskušava drukčiji pristup istraživanju propasti Jugoslavije, pri čemu se ta multinacionalna država prikazuje u drugom svjetlu.

Ne jugoslavenske, nego nacionalističke reakcije

NZZ u tom kontekstu piše da je oslobađajuće to što su pri takvom jednom povijesnom pogledu određene kontroverze više ne uzimaju u obzir, odnosno stavljaju ad acta. U te kontroverze spada i "na Zapadu proširena teza, prema kojoj je krvavo izbila stoljetna mržnja tih naroda, i to nedugo nakon što je popustila Titova željezna ruka. Ali i historiografski neizdašna debata je li se pri nasilnom raspadu radilo o građanskim ratovima ili međudržavnim agresijama, više nije tema - konsenzus glasi: 'i jedno i drugo'. A 'pitanje krivnje' više nije u prvom planu - barem ne kod profesionalnih povjesničara.

Milošević na kosovskom polju 1989.

Ne može se ignorirati Miloševićeva želja za moći

Mnogi svjedoci vremena, ali i neki povjesničari tematiziraju odgovornost Srbije pri padu Jugoslavije. Doduše, Miloševićeva želja za moći i zauzimanje Jugoslavenske narodne armije u tu svrhu, ne može se ne uzeti u obzir. Ali taj pogled uglavnom zaklanja ono što je jedan drugi svjedok vremena, Bosanac Raif Dizdarević, istaknuo u svojim memoarima: reakcije na srpske pretenzije gotovo nigdje nisu bile jugoslavenske, nego nacionalističke. Bogata Slovenija se, umjesto Beograda, okrenula u smjeru Bruxellesa; za Hrvatsku je obnova 'tisućljetne državnosti' bila povijesna misija. I u svim republikama je vlast sve više bivala etničko-nacionalno a ne više jugoslavenski legitimirana. U Jugoslaviji su nestali Jugoslaveni", navodi FAZ, dodajući da je na koncu tu bilo jedno "društvo bez građana i politika bez javnosti".

"Multiperspektivni" pristup proučavanju jugoslavenske povijesti

Ovaj list dalje obrazlaže da, ako se želi shvatiti zašto se sve to dogodilo, treba se odmaknuti od rata i uzeti u obzir druge društvene, kulturološke i obrazovne aspekte. U takvom povijesno-istraživačkom pristupu, navodi se dalje, pomaže što su sada nakon

Ilustracija: raspad Jugoslavije, karta

Jugoslavija se jeste raspala, ali bi se trebalo surađivati kako bi se istražili i drugi povijesni aspekti osim rata i politike

30 godina otvoreni određeni arhivi iz osamdesetih godina kojima se može pristupiti, ali da s druge strane odmaže loše stanje u istraživačkim institutima diljem bivše Jugoslavije. "Ne nedostaje samo novca i uposlenika, nego nedostaje i efektivne kooperacije znanstvenika tih zemalja. Pritom je očito da se povijest Jugoslavije može razraditi samo 'multiperspektivno', to znači kroz uključivanje izvora iz bivših republika. A kao i u mnogim drugim oblastima, nije da nedostaje briljantnih umova, nego nedostaje organizacije tih kapaciteta u jednom sistemu", navodi FAZ.

List dodaje da bi stoga bilo razumno imati jednu modernu "svejugoslavenski" prikaz povijesti. S tim u svezi i obzirom na odmak od "političkog" i "ratnog" aspekta proučavanja raspada Jugoslavije, FAZ navodi i riječi hrvatskog povjesničara Vjekoslava Perice, koji smatra da je Jugoslavija kao država mrtva, ali da ona u kulturološkom smislu i dalje živi te da bi stoga bio važan zadatak pojasniti takve "kontinuitete".

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić