1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Juče dobrodošlica, danas – zastrašivanje

Nema zemlje u Evropi koja je za tako kratko vrijeme potpuno promijenila svoju politiku prema izbjeglicama kao što je Austrija. A moguće je da je to učinila i Njemačka, samo što to još ne priznaje.

Njemačka kancelarka se odavno suočava sa otporom svojoj politici otvorenih granica. No, do sada je mogla da se osloni na susjednu Austriju. Ona je njegovala tijesnu saradnju sa austrijskim kancelarom Vernerom Fajmanom – i pored toga što njih dvoje potiču iz različitih stranaka. To je sada prošlost.

Merkelova se i dalje zvanično drži svoje linije i tako se sve više izoluje u Evropi. Međutim, Austrija je za samo nekoliko nedjelja napravila spektakularni zaokret: sada i sama vodi politiku zastrašivanja, zbog koje je Fajman još u septembru kritikovao mađarskog premijera Viktora Orbana.

Austrija je u februaru utvrdila gornju granicu za broj izbjeglica koje će primati: 80 zahtjeva za azil dnevno. U Špilfeldu na slovenačkoj granici je podignuta ograda dugačka kilometar. Kada je Mađarska u jesen podigla ogradu prema Srbiji, Fajman je to bio žestoko osudio.

Ali najspektakularniji korak je Austrija načinila kada je pred samit EU sredinom februara istupila iz grupe onih koji nastoje da nađu zajedničko evropsko rješenje izbjegličke krize. Predstavnici vlade u Beču su se sastali sa kolegama iz nekoliko balkanskih zemalja i izdjejstvovali da Makedonija zatvori granicu sa Grčkom. Austrijance je već dugo nervirala grčka politika propuštanja izbjeglica ka sjeveru, a sada su izazvali efekat padanja domina na Balkanskoj ruti i doveli do velikog nagomilavanja izbjeglica u Grčkoj.

Fajman savjetuje Merkel: Uradite kao i mi

Fajman savjetuje Merkel: Uradite kao i mi

„Ne, nećemo uspjeti“

Austrijski preokret nije veliko iznenađenje. Još tokom jeseni su pojedini ministri, prije svega ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl-Lajtner, kritikovali aktuelnu politiku prema izbjeglicama. Mikl-Lajtnerova je funkcionerka konzervativne Austrijske narodne stranke koja je partner Socijaldemokratske stranke Austrije u velikoj koaliciji. „Moramo što prije da radimo na stvaranju evropske tvrđave“, rekla je još u oktobru, kada je pojam „evropske tvrđave“ još imao negativne konotacije.

I partijski kolega Mikl-Lajtnerove, ministar spoljnih poslova Sebastijan Kurc, krajem prošle godine je za list Klajne cajtung rekao: „Želim da Evropa, ali prije svega Njemačka, jasno i glasno kaže: moramo prestati da pozivamo izbjeglice.“

Tada je socijaldemokrata Fajman još uvijek bio protivnik takvih stavova i demonstrativno podržavao Angelu Merkel. Danas se jasno distancira od nje. Čak joj poručuje da, ako se ne slaže sa zatvaranjem makedonske granice, slobodno ode u Makedoniju i odatle direktno prebaci izbjeglice u Njemačku. A i poznati slogan Angele Merkel „Uspjećemo!“ on je preokrenuo u „Ne, nećemo uspjeti“.

I njemačka kancelarka sada izjavljuje da niko ne može da bira zemlju u kojoj će dobiti azil

I njemačka kancelarka sada izjavljuje da niko ne može da bira zemlju u kojoj će dobiti azil

Austrija kao primjer za Njemačku?

Fajman se tako na unutrašnjepolitičkom planu prilagodio raspoloženju u zemlji. Alev Korun iz stranke Zelenih kaže: „Alijansa nevoljnih u EU će dovesti do lančanog zatvaranja granica i prisilnog vraćanja u Grčku ljudi kojima je potrebna zaštita“. Ali, većina misli drukčije. Austrija je primila više izbjeglica po glavi stanovnika nego Njemačka. Austrijska narodna stranka koju predvodi Hajnc Kristijan Štrahe, prema posljednjim anketama, ima podršku oko 30 odsto građana što znači da bi na izborima bila najjača politička snaga. Napadi u novogodišnjoj noći u Kelnu pojačali su skepsu prema strancima. A i Fajmanu je njegova nova politika donijela nove poene.

Sada Fajman i njegovi ministri više ne smatraju da je njihov zaokret bio samo nužno zlo, već i usluga Njemačkoj. Ministar odbrane Nahs-Peter Doskocil, rekao je prošle nedjelje da Njemačka „profitira od mjera koje je Austrija uvela na Balkanskoj ruti“. On je sredinom februara za list Kurir rekao: „Mi smo preduzeli mjere koje će Njemačka tek preduzeti. Uvjeren sam da ćemo tada ponovo biti usaglašeni“.

Neki misle da saglasnost već postoji, iako to kancelarka Merkel neće da prizna. Njemački vicelancelar Zigmar Gabrijel, u Berlinu je rekao: „Zaokret u njemačkoj politici, koji su mnogi tražili, odavno se desio“. Na to ukazuje i savjet kancelarke ljudima koji sada čekaju na grčko-makedonskoj granici – da ostanu u Grčkoj.

Preporuka redakcije