1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Josipović sa Nikolićem u Beogradu

Posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Beogradu ocjenjena je od strane srpskih zvaničnika kao „jasan signal da u regionu vlada politička stabilnost. Posjeta je značajna i za unapređenje regionalne saradnje“.

default

Ivo Josipović i Tomislav Nikolić u Beogradu

Susret hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i srpskog predsjednika Tomislava Nikolića je prvi biletaralni susret (16.10.2013) nakon što je Tomislav Nikolić preuzeo tu funkciju u maju prošle godine. Hrvatski predsjednik se sastao i sa srpskim premijerom Ivicom Dačićem, kao i sa predsjednikom parlamenta Nebojšom Stefanovićem; pored toga razgovore su imale i državne delegacije dvije zemlje, a potpisan je i Sporazum o saradnji Fakulteta političkih nauka u Beogradu i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Prevaziđeni personalni problemi

Srpski i hrvatski predsjednik su tokom međusobnih razgovora pred sobom imali čitav inventar teških tema: to se između ostalog odnosi i na pitanje ćirilice, ratnih zločina, nestalih osoba, penzija za izbjeglice, prava manjina, ali i na tužbu i kontratužbu koju su Srbija i Hrvatska podnijele jedna protiv druge pred Međunarodnim sudom pravde. Međutim, kako za DW ističe Aleksandra Joksimović, predsjednik Centra za spoljnu politiku, najveći značaj ove posjete je u tome što su njome prevaziđene neke personalne prepreke, koje su se pojavile nakon promjene vlasti u Beogradu.

Kroatien wird EU-Mitglied

Nikolić između Josipovića i Milanovića u Zagrebu prilikom slavlja povodom ulaska Hrvatske u EU

„Predsjednik Josipović je imao neke veoma oštre reakcije na predsjednika Nikolića, i na pojedine izjave nakon što je izabran za predsjednika. Činilo se da će ta vrsta nesporazuma značajno uticati na bilateralne odnose Beograda i Zagreba. No, korak po korak je dolazilo do prevazilaženja tih početnih nesporazuma i predrasuda, i čini se da je prevazilaženje tih problema krunisano današnjom posjetom Josipovića Beogradu“.

Ponovili smo da problemi postoje...

Dvije zemlje imaju čitav niz otvorenih pitanja, ali stiče se utisak da se svi ti brojni problemi od sastanka do sastanka samo bilježe i konstatuju, ali da se malo toga čini na njihovom rješavanju. Aleksandra Joksimović kaže da je taj utisak potpuno tačan, i da je on možda najvidljiviji na pitanju međusobnih tužbi za genocid. „Naime, kada su tužbe u pitanju bilo je nekoliko najava sa hrvatske strane da postoji spremnost da se tužba povuče, međutim do sada nije bilo nikakvih konkretnih koraka u tom pravcu. Čini mi se da smo danas još dalje od takve odluke nego što je to ranije bio slučaj“.

Aleksandra Joksimović razloge za nedostatak praktičnih koraka u rješavanju problema vidi i u činjenici da je Hrvatska sada punopravna članica Evropske unije (EU). Hrvatska je zbog toga u boljem položaju nego Srbija, što pokazuje i primjer uvoza hrvatskog duvana i cigareta u Srbiju po povlašćenim uslovima, kaže Joksimovićeva. „Teško se stoga može očekivati da Hrvatska neće ići za modelom koji je primenila Slovenija. Dakle, da će u nekim završnim fazama zloupotrebljavati činjenicu da je punopravna članica EU, i da će u tom kontekstu određena bilateralna pitanja biti mnogo teže rješavati danas, kada je Hrvatska već članica EU, nego u nekom prethodnom periodu“, zaključuje Joksimovićeva.

Tužbe će dalje ugrožavati odnose

Član Foruma za međunarodne odnose Dragan Đukanović ocjenjuje za DW da su brojna pitanja ostala otvorena, jer postoji i snažan otpor javnosti prema unapređenju bilateralnih odnosa. „Posebno je to evidentno u Hrvatskoj, gdje se svako pitanje dodatno politizuje i gdje se dodatno podižu često i potpuno bespotrebne emocije u međusobnim odnosima. Ipak, čini se da je veoma bitno što je do ovog sastanka došlo, jer će se barem konstatovati neka lista otvorenih pitanja između Zagreba i Beograda, i da će ona onako sukcesivno otvarati u narednom periodu“, kaže Đukanović.

Balkan Präsidenten Brdo Prozess 25.07.2013

Nikolić (posljednji s desne strane) na susretu lidera zemalja regiona na Brdu kod Kranja 25.7.2013

Problem međusobnih tužbi za genocid je očito bio u fokusu razgovora dva predsednika. Aleksandra Joksimović procjenjuje da se od tih tužbi neće odustati, i da će Srbija i Hrvatska to pitanje ipak rješavati u sudskom procesu pred Međunarodnim sudom pravde. „I to će na taj način opterećivati bilateralne odnose dvije zemlje. Naravno, onog trenutka kada tužbe krenu da se procesuiraju, sam proces dokazivanja će zapravo stalno otvarati neke stare rane i dolivati ulje na vatru u smislu iznošenja određenih argumentacija koje neće doprinositi poboljšanju međusobnih odnosa“.

Dragan Đukanović takođe smatra da je Hrvatska nakon ulaska u EU sada u izvjesnoj prednosti u odnosu na Srbiju. Ali, imajući na umu ranija iskustva, to neće ostati samo pitanje Srbije i Hrvatske, već će se u rješavanje spornih pitanja svakako uključiti i neke druge značajne članice Evropske unije, ocjenjuje Đukanović.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednica: Jasmina Rose