1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Josipović: „Evropa je naša zajednička kuća“

„Članstvo u EU svih zemalja jugoistočne Evrope smatramo velikim mirovnim procesom koji će koristiti svim državama i svim narodima“, poručio je predsjednik Hrvatske, Ivo Josipović, u ekskluzivnom intervjuu za DW.

Deutsche Welle: Gospodine predsjedniče, 1. juli 2013. godine predstavlja istorijski dan za Hrvatsku i za EU. U kojoj mjeri će članstvo Hrvatske i pomjeranje granica EU na Balkanu uticati na region i vaše susjede?

Podržavamo BiH kao nezavisnu državu

Podržavamo BiH kao nezavisnu državu

Josipović: Mislim da će se odraziti samo pozitivno. Sa jedne strane pokazaće da Evropa prima one koji ispune uslove, koji se reformišu i pokažu da su u mogućnosti da učestvuju na velikom tržištu koje se zove EU. I ne samo na tržištu, već i u drugim vrijednostima kao što su mir i saradnja. Čini mi se da će Hrvatska isto tako biti u poziciji da pomogne susjedima, tehnički i politički, i da ostvari svoju želju da i susjedi uđu u EU. Za Hrvatsku je to strateški interes. Često se zaboravlja da je temeljni razlog postojanja EU upravo mir i saradnja, a onda sve drugo. Mi članstvo svih zemalja na području jugoistočne Evrope smatramo velikim mirovnim procesom koji će koristiti svim državama i svim narodima.

Deutsche Welle: Hrvatska obećava pomoć susjedima na njihovom putu ka članstvu u EU. Istovremeno, znamo da su pristupni pregovori Hrvatske često bili blokirani od strane njenog susjeda  Slovenije. Da li vidite mogući potencijal za takvu ulogu Hrvatske u slučaju BiH, Srbije ili Crne Gore?

Josipović: Ne, to se sigurno neće dogoditi. Mi smo u Saboru donijeli deklaraciju kojom se izričito kaže da se otvorena pitanja, kojih je, nažalost, još puno među nama, neće koristiti ili zloupotrijebiti u pristupnim pregovorima.

Dosta otvorenih pitanja sa Srbijom

Dosta otvorenih pitanja sa Srbijom

Otvorena pitanja sa Srbijom koja “ne peku”

Deutsche Welle: Nedavno ste ocijenili da između Hrvatske i Srbije “nema ledenog doba”. Ipak, činjenica je da ima otvorenih pitanja. Kako ocjenjujete odnose Zagreba i Beograda u ovom trenutku?

Josipović: Napravio bih razliku između opštih odnosa među državama i možda, ponekih, nesporazuma zbog ove ili one izjave. Ako gledamo naše odnose 10 ili 5 godina unazad i uporedimo ih sa sadašnjim, onda mislim da je razlika vidljiva i velika. Saradanja na istraživanju sudbine nestalih je dosta jača u posljednje vrijeme, a to su najvažnija politička i moralna pitanja ne samo u odnosima između država već i u odnosu države prema građankama i građanima.  Sa Srbijom imamo otvoreno pitanje granice na Dunavu. O tome se razgovara i to nije “vruće” pitanje u smislu da bi izazivalo tenzije. Ako bude potrebe ićiće se na neku arbitražu ili pred međunarodni sud. Dakle, to je pitanje koje “stoji” ali “ne peče”. Imamo i pitanje povratka izbjeglica koje je važno i za Srbiju i za Hrvatsku. Tu su otvorena brojna imovinska i sukcesijska pitanja, kao i povratak umjetničkih vrijednosti otetih za vrijeme rata u Hrvatskoj. Monoge su vraćene, a neke se još traže. Postoje i različiti lični problemi građana i obje države su dužne da rade na tome da svojim građanima olakšaju život. Postoje i razlike u gledanju na istoriju. Te razlike će u jednoj mjeri i ostati. Sa time se moramo pomiriti, ali nas to ne smije spriječiti da gledamo u budućnost i gradimo bolje i kvalitetnije mostove od onih koji su postojali do sad.

Počinioce zločina treba kazniti bez obzira na nacionalnost

Počinioce zločina treba kazniti bez obzira na nacionalnost

Deutsche Welle:  Kako vidite sudbinu međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid?

Josipović: Naša je nastala u vrijeme kada ničega od ovoga o čemu sam govorio nije bilo. Neke će možda začuditi činjenica da mi danas imamo i sporazum o vojnoj saradnji dvije države. Tužbe za genocid su nastale u vrijeme kada se nisu ispunjavala očekivanja ni u pogledu saradnje sa Haškim sudom dok sad vrlo dobro sarađujemo na kažnjavanju ratnih zločina. Sada su ipak neke nove okolnosti. Ono što se ja uvijek pitam, a to je na našim vladama da odluče, jeste da li ako možete nešto da riješite razgovorom i dogovorom, tužbe imaju smisla? Trebalo bi procijeniti i kakvi su izgledi, pravna praksa, ali to je, u slučaju Hrvatske, u nadležnosti vlade.

Deutsche Welle:  Da li je stastanak sa predsjednikom Srbije, Tomislavom Nikolićem “na vidiku”?

Josipović: Predsjednik Nikolić, po onome što sam čuo, dolazi, kao i premijer Republike Srbije na našu proslavu pristupanja EU. Razgovarćemo sasvim sigurno u neko dogledno vrijeme i o nekom službenom sastanku. Moja je želja, a mislim da i u Srbiji dijele to mišljenje, da nijedan sastanak ne bi trebalo da bude samo  formalne prirode, nego da moramo da nađemo nešto ozbiljno što bismo ponudili našim građanima kako bi takve susrete prihvatili sa odobravanjem i kao rezultat ozbiljnog političkog napora da nam bude bolje.

Neće biti “kineskog zida” između Hrvatske i BiH

Deutsche Welle:  Za drugog vašeg susjeda, BiH, kaže se da u ovom trenutku najviše zaostaje na putu evrointegracija. Koliko će Hrvatska, iz pozicije članice EU, biti u mogućnosti da pomogne BiH da krene naprijed? I da li će se  ulaskom u EU promijeniti odnos Hrvatske prema bh. Hrvatima?

Josipović: Često me ovih dana pitaju hoće li se dogoditi da se BiH “isprazni” od Hrvata. Moram da kažem da Hrvati nisu jedini koji imaju naše državljanstvo. Imaju ga i veliki broj Bošnjaka i dobar broj Srba koji žive u BiH. Lično vjerujem da tako nekog “pokreta velikih razmjera” neće biti. BiH je njihova domovina i vjerujem da će većina ostati u svojim kućama. Ono što će biti mali problem jeste pitanje šengenske granice. Ja se zalažem da među nama ne bude “kineskog zida” i da u pregovorima EU i svake od zemalja nađemo načina da ta granica bude što mekša. Što se same BiH tiče, mi najveći doprinos susjedu možemo da damo na način što ćemo jasno da kažemo da podržavamo BiH kao nezavisnu državu, što se ne miješamo u njihove unutrašnje stvari i što im naše dobre usloge dajemo onda kada oni to od nas zatraže. Kada je pak riječ o Hrvatima u BiH, mi imamo ustavnu obavezu da se brinemo o održavanju tih veza, pomaganju Hrvatima i to činimo kroz neke od najuspješnijih investicija u BiH, kao što su recimo bolnice. A bolnicu ne koriste samo Hrvati, koriste je svi. Lično se nadam da ćemo kroz nastavak saradnje, dobre ideje, bolju trgovinu i primjenu evropskih načela pomoći BiH da ojača i bude ono upravo ono što njeni građani žele.

Strateški interes Hrvatske je ulazak susjeda u EU

Strateški interes Hrvatske je ulazak susjeda u EU

Haški sud nije do kraja ispunio svoj potencijal

Deutsche Welle:  Predsjedniče Josipoviću, kako poslije 20 od osnivanja, vidite ulogu Tribunala u Hagu na odnose u regionu? Da li Vi primjećujete ono što je tužilac Serž Bramerc ocijenio kao “promjenu percepcije i pravnog tumačenja” u posljednjim odlukama tog suda?

Josipović: Ja sam jedan od onih koji su silno zagovarali i danas zagovaram međunarodno pravosuđe kada su u pitanju najteži zločini. Poslije ovih 20 godina rada Tribunala stvari svakako nisu crno-bijele. Haški sud je imao svojih dobrih odluka. Sa nekima možemo ili ne moramo lično da budemo zadovoljni. Ono što je važno jeste da je Haški sud postavio put ka stalnom međunarodnom sudu. Mi u Hrvatskoj smo nezadovoljni recimo Vukovarom, nezadovoljni što neki zločini nakon Oluje nisu kažnjeni, ali mislim da je to u prvom redu greška tužilaštva. Mislim da se nije išlo po najvažnijim pravnim standardima već su postojale neke ambicije koje ne idu sa pravosuđem i to je šteta. Zato ljudi nemaju osjećaj da je Haški sud do kraja ispunio svoju misiju da se kazne svi koji su odgovorni za zločine. Kada je riječ o zločinima koji su počinjeni u Hrvatskoj, sve države moraju raditi na tome da se počinioci kazne, bez obzira na nacionalnost i ko je bio žrtva. Dakle da sumiram: mislim da je Haški sud pozitivan fenomen u istoriji, ali da nažalost nije iskoristio ono što mu je bilo na raspolaganju kao instituciji od koje se puno očekivalo.

Deutsche Welle:  Za kraj ovog razgovora, šta ćete Vi, kao predsjednik nove članice EU, 1. jula 2013. poručiti svojim susjedima, nekadašnjim republikama bivše Jugoslavije  ?

Josipović: Moja poruka je da je Evropa naša zajednička kuća.

Razgovarala: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić