1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jom Kipur u Sarajevu

14. septembar 2013

Jom Kipur je jedan od najznačajnijih jevrejskih blagdana. To je dan pokajanja, oprosta i pomirenja, kako za pojedinca tako i za zajednicu.

https://p.dw.com/p/19hSr
Eli Tauber, publicist i novinar
Običaj je da se ljudi obuku u bijeloFoto: DW/ S. Huseinovic

„Posramih se i postidjeh djela svojih i nikada se neću vratiti na njih. Ovu su riječi kojima Jevreji na Jom Kipur traže oprost od drugih. Važno je dobiti oprost od Boga, ali i od čovjeka“, kaže za Deutsche Welle publicist i urednik „Jevrejskog glasa“ Eli Tauber.

Jom Kipur nastupa deset dana poslije jevrejske nove godine. „To su dani pokore tokom kojih je običaj da se ljudi obuku u bijelo, jer bijelo simbolizira čistoću. Tog se običaja uglavnom pridržavaju Jevreji u Izraelu, gdje se u vrijeme Jom Kipura sve zaustavlja“, kaže Tauber.

Vjrnici u sinagogi
Nekada je na molitvama bilo više ljudiFoto: DW/ S. Huseinovic

U drugim zemljama takvo simbolično odijevanje nije česta pojava. „Jevreji u drugim sredinama ne žele se posebno isticati. To je uvijek problem, jer su ljudi podozrivi prema različitostima, prema onome što ne poznaju“, kaže Tauber.

Večernja molitva u Aškenaskoj sinagogi

I sarajevska Aškenaska sinagoga, građena u pseudomaurskom stilu sa četiri karakteristične ugaone kupole, lijepo se uklapala u sredinu pretežno građenu u orijentalnom stilu. Ona je centar religijskog, ali i društvenog života Jevrejske zajednice u BiH.

Eli Tauber, publicist i novinar
Eli Tauber, publicist i novinarFoto: DW/ S. Huseinovic

U sinagogi se u petak (13.9.) na večernjoj molitvi okupilo pedesetak Jevreja. Jom Kipur je za njih dan posta, pomirenja i priznanja grijeha. Kažu da se ovaj blagdan nekada drugačije obilježavao i da je na molitvama bilo puno više ljudi.

„Jevrejska zajednica u BiH danas broji oko hiljadu članova. Od toga je oko 700 Jevreja u Sarajevu, a ostalih 300 se nalaze u Banjoj Luci, Doboju, Zenici, Tuzli i Mostaru. Odnos drugih prema Jevrejima u BiH uvijek je bio dosta dobar“, kaže Eli Tauber.

Sve je manje Jevreja u BiH

„Ako se izuzme period Drugog svjetskog rata, antisemitizma u BiH nije bilo. Bilo je povremenih ispada, ali to su bili pojedinačani slučajevi i oni nikada nisu bili izraz nekakvog organiziranog djelovanja ili netrpeljivosti neke druge zajednice prema Jevrejima“, ističe Tauber.

Sarajevska Aškenaska sinagoga u predvečerje pred Jom Kipur
Sinagoga uoči Jom KipuraFoto: DW/ S. Huseinovic

Tauber tvrdi da je u BiH 1941. godine bilo oko 14.500 Jevreja. „Poslije Drugog svjetskog rata Jevreji su se iseljavali iz BiH u Beograd, Zagreb ili kao što je to bio slučaj 1949. godine u Izrael i broj Jevreja u ovoj zemlji sveo se na oko 1.500“, kaže Tauber.

Mnogi Jevreji su, poput pripadnika drugih naroda, izbjegli iz BiH i tokom ratnih djelovanja devedesetih godina. „Danas imamo malu ali stabilnu i dobro organiziranu zajednicu koja savjesno radi na očuvanju svoje vjere i tradicije. To se vidi i uoči ovog Jom Kipura“, ističe Tauber.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić