1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Raspad Jugoslavije

Još uvijek u sjeni rata

20 godina od raspada SFRJ, u bivšim jugoslovenskim republikama ratne rane još nisu u potpunosti zarasle. To opterećuje međudržavne odnose i usporava procese saradnje.

default

“Države u kojima je intenzitet ratnih sukoba bio manji, bolje podnose nasljeđe ratnih nemira, dok bivše jugoslovenske republike u kojima se razvila snažna percepcija pobjednika, kao što su Slovenija i Hrvatska, lakše konstruiraju i njeguju svoju historijsku narativu”, kaže u komentaru za Deutsche Welle dr. političkih nauka i član sarajevskog Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) Dennis Gratz.

"Činjenica da se Hrvatska sama oslobodila i izvojevala najupečatljiviju vojnu pobjedu za vrijeme jugoslovenskih ratova iz 90-ih uveliko utiče na odnos vlasti i društva prema ratu i ratnim ranama. U takvoj atmosferi je lakše podnijeti ali i potisnuti ratne zločine koji su bili propratna pojava svih ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ", kaže dr. Gratz.

Dr. Gratz ističe da u državama u kojima su ratni zločini počinjeni u velikom obimu i sistemski, kao svrha i metoda realiziranja ratnih ciljeva (stvaranje etnički homogeniziranih republika, genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini) još nema konsenzusa o načinu na koji se društvo ima nositi sa krvavom prošlošću.

Saradnja je neminovna, ako se želi u EU

Symbolbild EU und Slowenien, Kroatien, Bosnien-Herzegowina, Serbien Montenegro, Mazedonien, Kosovo Flash-Galerie

Uprkos ratnim ranama, bivše jugoslovenske republike teže Evropskoj uniji, a procesi evropskih integracija nalažu međusobnu saradnju čije se konture naziru tek izborom Ive Josipovića za hrvatskog predsjednika. "Veliki iskorak je saradnja u oblasti pravosuđa, posebno u borbi protiv prekograničnog kriminala, u čemu prednjače Hrvatska i Srbija", kaže za Deutsche Welle politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić.

"Hrvatska je sve prijevode potrebne za ulazak u Evropsku uniju, u dijelu usklađivanja zakona i propisa dala BiH i Srbiji, što je velikodušna i dobra gesta", kaže Tanja Topić. Međutim, ona upozorava da se najveći problemi u normalizaciji odnosa vežu za BiH. "Svaki iskorak, koji se napravi u ovom pravcu, posebno na relaciji BiH - Srbija biva dočekan na nož i opterećen je frustracijama, ističe Tanja Topić, podsjećajući na reakcije u Republici Srpskoj nakon Istanbulske deklaracije.

"Saradnje uopće nema među onim državama koje još nisu uspostavile diplomatske odnose (Kosovo i Srbija) ili čiji odnosi su još uvijek opterećeni ratom i njihovim ulogama u njemu (Srbija i Bosna i Hercegovina), posebno u pogledu priznanja ratne odštete, organiziranja agresije, preuzimanja odgovornosti za počinjene ratne zločine, međusobna izručenja optuženih i osumnjičenih te u pogledu hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića“, ističe dr. Dennis Gratz.

Nacionalističke politike otežavaju evropske procese

On podsjeća da su nacionalističke stranke glavni faktori opstruiranja napretka u međunacionalnim i međudržavnim odnosima, ističući da nacionalisti "nisu samo katalizatori ratnih sukoba u regiji već i njihovi agregati. "To je posebno vidiljivo u postdjetonskoj BiH, u kojoj upravo nacionalističke stranke svojom izraženo destruktivnom i šovinističkom politikom onemogućavaju prevazilaženje krize i općedruštveni napredak", kaže dr. Gratz.

NO FLASH Kroatischer Präsident Josipovic in Ahmici Bosnien Herzegowina

Dr. Gratz tvrdi da je saradnja država nastalih raspadom SFRJ moguća i bez poticaja (ili prisile) međunarodne zajednice. "Mi nismo samo bili žitelji jedne države, već smo dijelili i zajedničku kulturu, jezik, pa i pogled na svijet. Naša društva su duboko isprepletena, sudbinama, potrebama pa i zajedničkom prošlošću. Bez da prizivam neku staru, sentimentalnu Jugoslaviju, ja se još uvijek bilo gdje u bivšoj SFRJ osjećam dobrodošlim", kaže dr. Gratz.

Dr. Miloš Šolaja, direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose smatra da je snažnija regionalna saradnja opterećena "razlikama u političkoj i ekonomskoj razvijenosti s kojima se u ušlo u postsocijalističku tradiciju, ratovima koji su unazadili ekonomsku i socijalnu razvojnu osnovu, nepoštovanjem prava i političkog sistema i korupcijom".

Bivše jugoslovenske republike više su objekt, nego subjekt međunarodne politike

On upozorava da su regionalne inicijative "znatno formalizovane, sa slabim infrastrukturama, nedosljedno sprovedene ili loše finansijski podržane zbog čega nisu naročito efikasne". Dr. Šolaja također vjeruje da se "kroz djelovanje regionalnih inicijativa ogleda i uticaj međunarodnih aktera politike, velikih sila i neposrednih susjeda što je uticalo na promjenu fokusa postavljenih ciljeva i umanjilo intenzitet saradnje".

NO FLASH EU-Balkan-Konferenz in Sarajevo

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose vjeruje da su zemlje u regionu više objekt nego subjekt međunarodne politike. "Zato su procesi poput predizbornog jačanja nacionalnih osjećanja, formalizacije borbe s kriminalom i korupcijom i nedosljedni razvojni koncepti omogućili starim političkim elitama održavanje na vlasti, ali i stvaranje privida pred međunarodnom zajednicom o jačoj regionalnoj saradnji", kaže dr. Šolaja.

Dr. Šolaja ističe da globalni ekonomski problemi i globalni politički odnosi više nisu toliko pogodan ambijent za lokalne političko-ekonomske manipulacije, pa je realno očekivati da taj pritisak potakne i unapređenje saradnje. “Nekih naznaka ima”, kaže direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose, dodajući kako je neophodno snažnije angažiranje socijalne energije što neće ići lako u državama koje ne njeguju vrijednosti političke filozofije i libearalne demokratije.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić