Još jedna presuda tipa "Da, ali!"

Ustavne sudije upozoravaju da se njemačke garancije moraju ograničiti na 190 milijardi eura i da izdvajanja većih finansijskih sredstava za stalni Fond za spas eura smije biti samo uz izričitu saglasnost izabranih predstavnika naroda. Za donji i gornji dom njemačkog parlamenta traži se više učešća u donošenju odluka koje se tiču ESM-a.

Ovo je jedna u nizu sličnih odluka Ustavnog suda koje se tiču briselske politike spašavanja eura. I prije godinu dana sudije u Karlsruheu donijele su presudu o privremenom Fondu za spas eura. Rekli su da je u skladu sa ustavom ali samo ako pravo učestvovanja u odlučivanju, koje ima njemački parlament, ne bude suženo odlukama posebnih tijela. Time je Ustavni sud Berlinu i Briselu ipak dao zeleno svjetlo da nastave putem kojim su krenuli.

Korekcije iz Karlsruea

U Njemačkoj Savezni ustavni sud ima veliki ugled i uživa povjerenje građana i to više nego Berlin, a o Briselu i da ne govorimo. Presude u Karlsruheu predstavljaju često korekciju političkih odluka Berlina. Ali predmeti su sada postali puno komplikovaniji. Odavno se ne radi samo o tome da se ispita da li je jedan zakon u skladu sa Ustavom ili ne.

Niko ne može tačno predvidjeti da li će i kako reagovati tržišta na odluke političara, privrednika ili sudova. Možda niko ne bi ni trepnuo da je Ustavni sud odbacio ESM. Konačno sada bi i Evropska centralna banka mogla preuzeti finansiranje dugova s obzirom da je objavila da će krenuti sa kupovinom državnih obveznica prezaduženih zemalja. U tom slučaju bi ESM bio suvišan.

Gubi li sud značaj?

S druge strane, presudama Ustavnog suda po principu "Da, ali", ovaj organ kao da sve više gubi na značaju. Pojačava se sumnja da mnogi koriste Ustavni sud za ostvarenje svojih interesa. Tako su kritičari eura sebi zacrtali da što više blokiraju mjere za spas eura. U tu svrhu oni instrumentaliziraju Ustavni sud u Karlsruheu i nanose mu štetu. To je uradio i poslanik bavarskih demohrišćana (CSU) Peter Gauweiler, koji je svojom žalbom samo želio odgoditi odluku o ESM-u.

Predsjednik Ustavnog suda u obrazloženju presude naglašava da Sud nije ispitivao usaglašenost ESM-a sa evropskim pravom. No, zabrana preuzimanja dugova drugih zemalja je u domenu evropskog prava. Nije li aktuelni proces bio mogućnost da se cijeli predmet prebaci na Evropski sud u Luxemburgu. Tako je ispitivanje spornih mera za spas eura mogao preuzeti evropski a ne jedan nacionalni sud. Okosnica ne bi više bio njemački već evropski ustav. A presuda bi bila proevropska i imala bi obavezujući karakter za sve građane EU. To je nešto što Evropi trenutno nedostaje.
Ali prebaciti predmet u Luxemburg značio bi priznanje sudija Ustavnog suda u Karlsruheu, da nisu posljednja instanca. Stoga se iz Karlsruhea i u budućnosti očekuju odluke tipa "Da, ali!". Samo što će takve presude svaki put sve više gubiti na značaju.

Autor: Daphne Grathwohl
Odg. urednica: Jasmina Rose