1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Jirgen Habermas - Branitelj progresa

Jirgen Habermas, jedan od najznačajnijih njemačkih filozofa, danas (18.6.) slavi 80. rođendan. Njegov opus je ogroman, njegov međunarodni utjecaj enorman. On u svojim knjigama brani duh moderne.

default

Jedan od velikih filozofa 20. stoljeća

Jirgen Habermas važi za najznačajnijeg savremenog njemačkog filozofa. Sociolog i pisac Štefan Miler-Dom o njemu kaže: "Habermas je čovjek koji svaku misaonu struju snima, provjerava, i pokušava je prihvatiti i voditi dalje. To je njegova genijalna strana: otvorenost recepcije, daljeg razvoja misli".

Habermas je rođen 1929. u Diseldorfu. Nakon studija filozofije, istorije i psihologije, okreće se takozvanoj Frankfurtskoj školi - uticajnoj grupi kritički orijentisanih naučnika.

Javnost – preduvjet demokratije

U pisanom radu na habilitaciji, objavljenom 1962. pod naslovom "Promjena strukture javnosti" bavi se pitanjem koje će ga pratiti čitav život: kako funkcionirati javno mnjenje, ili, bolje rečeno, kako bi javnost trebalo funkcionrati.

"On polazi od pretpostavke da je javnost - pa i ona posredovana medijima - važan preduvjet demokratije", kaže Miler-Dom.

Deutschland Philosophie Jürgen Habermas Frankfurter Schule

Habermas je jedan od najznačajnijih predstavnika Frankfurtske škole

Glavno Habermasovo djelo je dvotomna "Teorija komunikativnog djelanja", čija je glavna tema teorijski diskurs - razmjena argumenata. Knjiga od 1000 strana teško se može prepričati jednom rečenicom; Štefan Miler-Dom je to ipak pokušao:

"Rekao bih da je riječ o pokušaju da se objasni u čemu se sastoji um. Habermas pokušava pokazati da je um rezultat upotrebe uma, te da su medijum upotrebe uma dobri argumenti, u čiju primjenu se možemo pouzdati".

Relativiziranje istorije je neprimjereno

Osim akademske karijere, Habermas je učestvovao i u javnim diskusijama. Do danas je najpoznatije njegovo učešće u takozvanom "Sporu istoričara" iz 1968. godine - u debati o njemačkoj prošlosti.

"Habermas je tvrdio da se nacionalsocijalizam ne smije ublažavati, već da se Nijemci moraju suočiti sa svojom istorijom i da je svaki oblik relativizovanja te istorije – neprimjeren“.

Jürgen Habermas Flash-Galerie

Njegova filozofija nema ništa uzvišeno, ali je pridonijela učvršćivanju mira u Evropi

Misao da je kultura bila ishodište njemačke nacije stalno je zaokupljala Habermasa. Tako je 1968. u svom poznatom djelu „Spoznaja i interes“ ukazao na to da je spoznaja uvijek ovisna o određenim interesima. O čemu god se razmišlja, to se čini u okruženju konkurentnog društva. A to znači da tko god razmišlja, slijedi određene ciljeve, koji su često egoistični. To znači da težnja za spoznajom nije nevina, zaključuje Habermas.

Promjene su temeljna načela modernog društva

Kritizirao je i nedovoljnu kontrolu ekonomije koje stvara sve veći jaz u društvu. Sudjelujući u političkim raspravama postao je možda najpoznatijim njemačkim filozofom. Radilo se o genetskoj manipulaciji, povratku religija ili migraciji, on je uvijek iznova naglašavao da su dinamika i promjena temeljna načela modernog društva: „Radilo se o integraciji gastarbajterskih obitelji ili građana iz bivših kolonija, lekcija je uvijek ista: nema integracije bez proširenja vlastitog horizonta, bez spremnosti na širi spektar mirisa i misli, pa i spremnosti na iskustvo bolnih kognitivnih disonanci.“

Za Saveznu Republiku Njemačku Habermas je u filozofskom smislu bio ono što je u političkom bila pripadnost Zapadu, a u kulturnom pop- i rock muzika. Habermasova filozofija nema ništa uzvišeno u sebi. Ali, ona je pridonijela učvršćenju mira u tradicionalno nemirnoj Europi. Zato na njegov 80. rođendan Jürgena Habermasa možemo slaviti kao doista velikog filozofa 20. stoljeća.

Autori: K. Knipp/F. Bilski

(Priredili: Bojić/Janković)

Odg. urednik: Z. Ilić