1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Jezičke barijere u psihoterapiji

Prilikom liječenja psihičkih smetnji razgovori su važan dio terapije. Ipak kako provoditi terapiju kada terapeut i pacijent ne govore isti jezik? To migrantima predstavlja veliki problem.

Otprilike svaka treća odrasla osoba u Njemačkoj godišnje pati od psihičkih smetnji, u najmanju ruku povremeno. To proizilazi iz aktualnih statističkih podataka Instituta Robert Koch. Ne mora svaka od ovih smetnji biti terapeutski tretirana. Ponekad su dovoljne već i vježbe opuštanja ili promjene u ličnom okruženju. No ukoliko je patnja prevelika potrebno je potražiti pomoć psihoterapeuta.

No potraga za pogodnim terapeutom nije laka. S jedne strane često postoji duga lista čekanja, s druge strane upravo u psihoterpaiji je veoma bitno da se terapeut i pacijent razumiju - kako lično, tako i jezički.

Ljudi migrantskih korijena koji uopće ili samo malo govore njemački jezik time se nalaze pred velikim problemom. I dok je prilikom posjete ljekaru često moguće da član porodice ili prijatelj prevode pacijentu, u psihoterapijskom liječenju ta mogućnost je isključena. Naime ono o čemu se govori prilikom tih sesija je suviše lično. Jer, često se prilikom terapeutskih razgovora govori o situaciji u porodici ili socijalnom okruženju.

Pomoć zahvaljujući "SprInt"-u

Ove nedostatke bi mogli popuniti specijalno obrazovani prevoditelji koji raspolažu i specifičnim stručnim i kulturološkim znanjima. Trenutno u devet njemačkih saveznih zemalja Diakoni Wuppertal nudi tzv. posrednike za jezik i integraciju - kratko SprInt - i to na osnovu jedinstvenih standarda kada je riječ o kvalifikaciji, certificiranju i posredovanju. Po pravilu riječ je o samim migrantima koji su tokom 18-mjesečnog programa pripremljeni za ove zadatke. Po završetku ovog programa polaznici dobijaju certifikate koje izdaju tri njemačka univerziteta.

Heike Timmen je voditelj projekta u Wuppertalu. Ona kaže da je mogućnost djelovanja posrednika za jezik i integraciju višestrana. "Posrednici za jezik i integraciju rade kako u agencijama za rad, ako postoji potreba za posredovanjem, ali i tokom terapeutskih razgovora pri čemu su povezani sa dužim terapijskim procesom." U tim razgovorima su oni posrednici između terapeuta i pacijenta.

Povratne informacije iz terapeutske prakse su uglavnom pozitivne, izvještava Timmen. "Naravno postoje i ljudi koji kažu da treća osoba u ordinaciji - tako se ona rado opisuje - može biti prepreka." S druge strane se može čuti i da terapueti u toj konstelaciji mogu bolje obratiti pažnju na govor tijela svojih pacijenata.

Deutschland Rainer Richter

Rainer Richter

To potvrđuje i Rainer Richter, psihoterapuet i predsjednik Saveznog udruženja psihoterapeuta. "Kontakt očima, mimika i gestikulacija igraju veoma važnu ulogu." No unatoč tome on smatra da je angažiranje prevoditelja najčešće druga najbolja mogućnost. U idealnom slučaju terapeut i pacijent govore isti jezik. Savezno udruženje psihoterapeuta stoga već dugo vremena zahtijeva da bude više ponude psihoterapije na maternjim jezicima.

Richter smatra da ne nedostaje obrazovanih terapeuta koji vladaju stranim jezicima. "Ali oni ne dobijaju odobrenje", kaže Richter. Slično kao i kada je riječ o ljekarima i broj psihoterapeuta koji otvaraju ordinacije i svoje troškove pokrivaju preko zdravstvenog osiguranja, je u Njemačkoj ograničen. Richter stoga smatra da Njemačka generalno gledano nema dovoljno psihoterapeuta. No kada je riječ o ponudi među migrantima stanje je još mnogo ozbiljnije. U područjima u kojima je udio određenih migrantskih grupa veoma veliki, morao bi se stoga dozvoliti dolazak dodatnog broja terapeuta.

Bez osiguranog financiranja

Jezičko znanje ljekara, psihoterapueta kao i psihoterapueta za djecu i mlade moguće je provjeriti na stranicama njihovih udruženja. Tako se u bazi podataka u gradu poput Kelna, u kojem živi više od 60.000 ljudi sa turskim pasošem, mogu pronaći samo dva psihoterapeuta koji navode da govore turski jezik.

Zahtjev za financiranjem terapeutskog rada na maternjem jeziku ili uz pomoć prevoditelja u pravilu ne postoji. Prema presudi Saveznog suda za socijalna pitanja omogućavanje jezičkog razumijevanja između terapeuta i pacijenta na stranom jeziku ne spada u zakonom obavezujuće djelatnosti zdravstvenog osiguranja. No neka zdravstvena osiguranja ipak preuzimaju te troškove dobrovoljno. U odgovoru na pitanje Kluba poslanika Zelenih u Bundestagu u aprilu 2013. godine tadašnja njemačka vlada dala je do znanja da u tom smislu ne namjerava ništa mijenjati.

Autori: Marcus Luetticke / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić