1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Jesu li ugroženi pregovori između Turske i PKK?

Nakon ubistva tri kurdske aktivistkinje u Parizu, i dalje je nejasno ko je odgovoran za napad.Moguće je da je cilj napada bila sabotaža pregovora između PKK i turske Vlade.

Demonstracije u Parizu nakon ubistva kurdskih aktivistkinja

Demonstracije u Parizu nakon ubistva kurdskih aktivistkinja

Napad je očito bio usmjeren na jednu od tri žene, 56-godišnju Sakine Cansiz. Zajedno sa još četiri istomišljenika, ona je  1978. osnovala Kurdsku radničku partiju (PKK). Među članovima osnivačima bio je i predsjedavajući Abdullah Öcalan, koji izdržava zatvorsku kaznu u Turskoj. Historijski napori turske Vlade da pregovara o miru sa zatvorenim šefom PKK-a bi nakon najnovijih ubilačkih napada mogli biti dovedeni  pod znak pitanja. Još uvijek se ne zna ko se krije iza tih gnusnih napada.

Sakine Cansiz pripadala je umjerenom krilu PKK. Kako javlja turski list "Yeni Safak", ona je već 2010. sudjelovala u tajnim pregovorima između turske Vlade i PKK. I u posljednje vrijeme je imala jednu od ključnih uloga u procesu pomirenjja dvije sukobljene strane. Ona se navodno u decembru 2012. u Kelnu srela sa predstavnicima turske Vlade. Sakine Cansiz je 1998. dobila politički azil u Francuskoj. Od tada je aktivna u Francuskoj i Njemačkoj. 2007. je zbog svojih političkih aktivnosti za PKK uhapšena u Hamburgu. Policija ju je u pritvoru zadržala 40 dana.

Sabotaža mirovnih pregovora

Drei Kurdinnen in Paris mit Kopfschüssen getötet

Kurdske aktivistkinje ubijene su pucnjem u glavu

Zübeyir Aydar, vođa evropskog ogranka PKK, u izjavi za turske medije je rekao da je još prije dvije godine, kada su počeli povjerljivi razgovori sa Ankarom, upozoren na moguće napade. "Moje mišljenje je, a  na to ukazuju naše istrage, da napad u Parizu predstavlja pokušaj da se sabotiraju mirovni pregovori. Moguće je da je napad djelo jednog tajnog kruga koji je protiv mira i i mirovnog procesa," naveo je Aydar.

Povjerljivi razgovori između turske Vlade i PKK-a su prije dvije godine propali. To je dovelo do nove spirale nasilja.  Desetine civila i pripadnika snaga sigurnosti, te stotine boraca PKK-a je od tada ubijeno. U decembru 2012. je turski premijer Redžep Tayyip Erdogan inicirao nove pregovore sa vođom PKK-a  Abdullahom Öcalanom. Na to ga je naveo niz domaćih i međunarodnih događaja, pored ostalog i kriza u Siriji.

Novi pokušaj

Redžep Tayip Erdogan

Redžep Tayip Erdogan

Ovaj put je Erdoganova vlada obećala transparentniji proces i objavila je neke ključne tačke oko kojih će se voditi pregovori. Turska Vlada je tako planirala da kurskim građanima omogući više političkih i kulturnih prava, uključujući  i davanje većeg značaja lokalnoj upravi, te generalne amnestije borcima PKK-a. Zauzvrat je od PKK-a tražila obustavu oružane borbe i odustajanje od zahtjeva za proglašenjem nezavisne i autonomne kurdske države.

Kroz nasilje PKK-a koje traje decenijama, do sada je smrtno stradalo više o 40.000 ljudi. SAD, EU kao i većina zemalja međunarodne zajednice,  Kurdsku radničku partiju klasificiraju kao terorističku organizaciju. Najnoviji  razgovori Erdoganove Vlade predstavljaju veliki korak naprijed u krvavim sukobima koji traju već tri decenije. Napadi u Parizu su međutim veliki ispit za buduće mirovne pregovore.

Sukob unutar PKK?

Nihat Ali Özcan

Nihat Ali Özcan: "Članovi PKK-a u Evropi su otvoreniji".

Ovaj incident mogao bi biti rezultat internog spora unutar PKK ili provokacija. "Moramo sačekati da se slučaj rasvijetli", rekao je Erdogan nakon napada. PKK odabacuje navode o mogućim konfliktima unutar organizacije. Grupe bliske PKK predpostavljaju da iza napada stoji neka tajna turska grupa ili desnoekstremna organizacija.

Čak iako PKK nema nikakve veze sa napadima, poznavaoci prilika kažu da unutar ove organizacije postoje napetosti i različiti pogledi. To se odnosi i na teme kao što je oružana borba.  Može se predpostaviti da će interni sukobi imati utjecaja i na buduće razgovore sa turskom Vladom.

Ne postoji "jedna" PKK

Kurdski borci u Iraku

Kurdski borci u Iraku imaju drugačije stavove o članova PKK-a u Evropi

Nihat Ali Özcan je napisao brojne knjige Kurdskoj radničkoj partiji. On u tim knnjigama naglašava razlike unutar PKK, naprimjer u Evropi i sjevernom Iraku. "Naravno da evropska grupa ima druge uvjete. Članovi koji duže žive u Evropi, nakon izvjesnog vremena izgube radikalnost. Iz glavnog sjedišta u Kandilu nije uvijek moguća stroga kontrola evropskih članova PKK," kaže  Özcan.

Prema izjavama ovog stručnjaka, članovi i vođe PKK u Evropi su otvorenij za nove ideje i imaju umjerenije stavove. Naoružani i strogo struktuirani dio PKK-a u sjevernom Iraku smatra da Evropljani podliježu utjecaju. Stoga glavno sjedište u Kandilu često donosi odluke a smijeni evropske vođe, a pritisak na članove se povećava kroz stalne provjere.

I turska Vlada i vođe PKK-a su nakon atentata u Parizu oprezno birali riječi i izbjegavali svaki oblik pripisivanja odgovornosti.  Zamjenik turskog premijera Bülent Arinc osudio je napade u Parizu koji su se dogodili u petak (11.1.) označivši ih kao "gnusna ubistva". On je istovremeno izrazio svoje duboko žaljenje. "Naravno da jako žalimo za onima koji su ubijeni. Sada moramo djelovati sa strpljenjem i razumjevanjem," rekao je Arinc.

Autori: Simsek, Ayhan/Clara Walther/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik:S. Matić