1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Jesu li špekulanti krivi za skuplji kruh?

Požar koji je u petak (18.10.) zahvatio jednu veliku šećeranu u Brazilu odmah je podigao cijene šećera na burzama. Već dugo se raspravlja o tome da li špekuliranje na tržištu vodi do rasta cijena živežnih namirnica.

Poskupljenje osnovnih živežnih namirnica i do 40 posto, glad, socijalni nemiri: to je tužni zbroj posljedica krize koja se osjetila 2007. i 2008. godine. Neposredno prije toga špekulanti su kao svoju zlatnu koku otkrili robnu burzu, dakle svjetsko tržište na kojima se trguje i s živežnim namirnicama. Mnogi naslućuju da tu postoji neka veza.

Daniel Hachfeld radi za Oxfam, nevladinu organizaciju koja se zalaže za prava ljudi iz siromašnih zemalja. On se upravo vratio s prosvjeda u frankfurtskoj bankarskoj četvrti, održanim zbog špekulacija velikih financijskih institucija sa cijenom pšenice, kukuruza, riže. "Ljudi izlaze na ulice jer znaju da su špekulacije cijenama živežnih namirnica dodatni čimbenik koji cijene namirnica čini nesigurnijima, zbog kojih su one nestabilnije." Čak ima nekih špekulativnih proizvoda za koje se sumnja da uzrokuju rast cijena. "A to građani ne žele".

Oni imaju najmanje utjecaja na to koliko će njihova riža stajati na tržištu

Oni imaju najmanje utjecaja na to koliko će njihova riža stajati na tržištu

Brojna istraživanja dokazuju ovu opasnost. Svejedno, u nešto što se dugo činilo nepobitnom činjenicom, u međuvremenu su neki stručnjaci počeli sumnjati. Stručnjak za poljoprivredno gospodarstvo Thomas Glauben i njegovi kolege su u jednom novom istraživanju došli čak do suprotnog zaključka: akcije pojedinih financijskih investitora su cijene tendencijski stabilizirale, ali ni u kojem slučaju povećavale.

Staro tržište s novim igračima

Kratak pogled u povijest špekulacija na robnim burzama: još 1848. su neki trgovci žitom u Chicagu ustanovili svoju burzu. Njen glavni cilj je bio da osigura trgovce i poljoprivrednike od opasnosti preniskih cijena pšenice. Jer na početku godine poljoprivrednik nikad nije znao kakva će mu biti žetva. Na takozvanom tržištu budućnosnicama (futures) nije se trgovalo stvarnim žitom nego vrijednosnim papirima, koji su određivali cijenu žita za određeni vremenski trenutak.

Izvorno, kupnja 'u budućnosti' je koristila poljoprivrednicima i stabilizirala cijene.

Izvorno, kupnja 'u budućnosti' je koristila poljoprivrednicima i stabilizirala cijene.

Od prije nekoliko godina ovim se tržištem ne bave samo poljoprivrednici, trgovci žitom ili koncerni za preradu živežnih namirnica. Tu su špekulanti koji s poljoprivredom nemaju ništa, već slijede isključivo financijske interese i koji špekuliraju sa sve većim troškovima za životne namirnice. A to je čini vrlo unosnom. Vrijednost investicija se između 2004. i 2011. osam puta povećala, na 400 milijardi američkih dolara.

Bolje cijene zahvaljujući konkurenciji?

Thomas Glauben i njegovi kolege su pratili utjecaj takozvanih long-only-index fondova na razvoj cijena kukuruza, pšenice i ostalih žitarica. Oni argumentiraju da se kroz ove fondove povećala konkurencija na tržištuima i da se zbog toga poljoprivrednici mogu povoljnije osigurati. "Tako su porasli poticaji da se proizvodi u poljoprivredi, što vodi prema većoj ponudi na svjetskim tržištima", smatra Glauben. "To opet vodi do stabilizacije cijena, što je u interesu potrošača."

Daniel Hachfeld iz Oxfama je i dalje skeptičan. Takve špekulacije se šire samo na tržištima koja su ionako već dovoljno bila likvidna. Prednosti za poljoprivrednike stoga uopće nisu tako velike. Njega zabrinjavaju prije svega ogromne količine novca koje se ciljano investiraju u određene namirnice, osobito one koje se mogu koristiti i kao bio-gorivo. "Kad tamo odjednom uđe puno kapitala, postoji opasnost da se tržište napumpa zbog očekivanja rasta cijena." A to bi se moglo negativno odraziti na realne cijene živežnih namirnica.

Suša je također veliki faktor u formiranju cijena namirnicia u svijetu

Suša je također veliki faktor u formiranju cijena namirnicia u svijetu

Ekonomist Glauben smatra da to nije točno, jer su index-fondovi tako koncipirani da se uopće ne mogu preliti.

Oprez je bolji od popustljivosti

Tko je u pravu? Konsenzusa među stručnjacima o tome nema.

Ali kad već nije jasno u kojoj mjeri neki financijski proizvod može uistinu biti štetan, onda bi ga se iz predostrožnosti trebalo ukloniti s tržišta. "Postoje određeni finacijski produkti koje nitko ne treba. Ali njihova potencijalna šteta je toliko velika da se jednostavno mora reagirati i ne može se dopustiti da samo prekrižimo ruke i ništa ne činimo", smatra Hachfeld.

Doduše, svatko bi smio i dalje trgovati na tržištu budućnosnicama i to se činilo još u doba drevnog Babilona. Ali oni koji se povode isključivo za financijskim interesom ne bi smjeli voditi glavnu riječ te bi smjeli trgovati samo u okviru određenog ograničenja kojeg bi odredila politka.

Špekulacije tek kao dio problema

Konačne odluke EU-a oko ove teme još nema. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble je nevladinoj organizaciji foodwatch ipak već signalizirao da će se on na razini EU-a snažnije zauzeti za gornju granicu broja špekulativnih vrijednosnih papira koje neki trgovac može imati.

Jedno je ipak sigurno i tu su si jedinstveni i oni različitih gledišta: špekulacije živežnim namirnicama same ne mogu biti krive za rast cijena, kakav se dogodio tijekom krize cijena živežnih namirnicia. Proizvodnja bioplina i biogoriva u industrijskim zemljama, rast broja stanovnika, veća potražnja u zemljama kao što su Kina i Indija, suše: u borbi protiv gladi u svijetu moralo bi se paziti na puno mjesta.

Autorke: Hilke Fischer/Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije