1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Jesmo li naučili lekciju iz povijesti?

Dan sjećanja na holokaust (27.01.) koji se obilježava na datum oslobađanja zloglasnog logora Auschwitz, u Zagrebu je obilježen stručnim skupom na temu: što uče današnji školarci o holokaustu?

default

Obilježavanje oslobađanja Auschwitza

"Poučavanje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti“, stručni je skup koji je u Zagrebu održan od 25. do 27. siječnja. Trodnevni skup održan je i kao seminar za učitelje i nastavnike povijesti o strategiji učenja i poučavanja o holokaustu.

Ujedinjeni narodi u studenome 2005. donijeli su rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Dan sjećanja na holokaust, u spomen na taj dan 1945. kada je oslobođen Auschwitz. Progon po rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj osnovi nije nacistički "izum" jer su ubijanja i segregacije po rasnom, vjerskom i etničkom porijeklu postojale i prije toga vremena, a - na žalost - prisutne su i danas. Mi smo do kraja 20. stoljeća bili svjedoci niza ratova, upozorio je povjesničar Ivo Goldstein, među kojima su i ratovi na području Jugoslavije 90.-ih godina te onaj u Ruandi.

"Naša civilizacija koliko god napreduje, koliko god se razvija, pokazuje sve više elemenata mržnje koja se dnevno valja po ulicama.“, kazao je Goldstein.

O holokaustu se ne zna dovoljno

Upravo zbog toga trebalo bi više raditi na edukaciji učenika jer - kako je istaknuo i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, današnje mlade generacije ne znaju dovoljno o holokaustu ili ne znaju koliko bi trebali. „Iz razloga što smo često svjedoci toga da mladi ljudi, koji su doslovno četvrta generacija nakon Drugog svjetskog rata, vrlo često uporabljuju u nekakvim javnim manifestacijama određene fašističke simbole, koje naravno svakoga onda podsjećaju na ono najgore što se dogodilo tijekom fašističkog razdoblja, mislim konkretno na holokaust,“ naglasio je Filipović.

Holocaust Mahnmal in Berlin Deutschland Flash-Galerie

Spomenik žrtvama holokausta u Berlinu

Važnost učenja o povijesti holokausta, kao i o potrebi da se bude precizan te da se povijest ne iskrivi samo da bi se prenijele moralne pouke, isticano je na skupu kao glavni cilj edukacije najprije nastavnika a potom i učenika o tom tragičnom razdoblju ljudske povijesti. U tom cilju organiziran je posjet koncentracionom logoru Jasenovac, a upriličeno je i svjedočanstvo preživjelog, odnosno razgovor s Borisom Braunom, Zagrepčaninom koji je preživio strahote konc-logora.

Da se ne zaboravi

U granicama Banovine Hrvatske, što se dobrim dijelom preklapa s današnjim područjem Hrvatske te Bosne i Hercegovine, do 1941. godine živjelo je 39 tisuća Židova. Nacistički režim i ustašku strahovladu preživjelo je tek njih osam tisuća.

Govoreći o usponu i padu Nezavisne Države Hrvatske, profesor suvremene povijesti sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Ivo Goldstein je istaknuo, kako je nastanak NDH, odnosno vladavina ustaškog režima Ante Pavelića, bio presudan čimbenik koji je omogućio da se dogodi holokaust.

„Iako se stalno u povodu Dana obilježavanja holokausta govori kako se ne smije zaboraviti do čega može dovesti prozivanje drugih i drukčijih, kao da se to istovremeno i lakše čini,“ upozorio je povjesničar Goldstein. Zbog toga, smatra, učenje povijesti danas mora imati obrazovnu, ali i pozitivnu političku ulogu, čak i kada je riječ o osjetljivim ili kontroverznim pitanjima koja se poučavaju tako da se učenicima omogući cjelovito sagledavanje dostupnih povijesnih činjenica.

Ideologija uništavanja čitave nacije

S tim u vezi na seminaru su istaknute smjernice za poučavanje holokausta koje nastavnicima poručuju da se ne boje pristupiti tom predmetu te da individualiziraju nastavu prevodeći statističke podatke u osobne priče, da ne koriste zastrašujuće slike i simbole da bi privukli studente, itd.

54 Jahrestag der Befreiung des KZ Jasenovac Flash-Galerie

Spomenik žrtvama Jasenovca

Jesmo li naučili lekciju iz povijesti - pitanje je na koje je pokušao odgovoriti izraelski veleposlanik Yosef Amrani koji drži da je naša moralna obaveza, kada učimo i razmišljamo o povijesti, postati bolji ljudi. „Ratova je bilo i prije, no nikada svijet nije bio suočen s ideologijom koja želi uništiti drugu naciju“, podsjetio je veleposlanik koji je zapitao zašto tada međunarodna zajednica nije zaustavila to zlo.

Ovakvi skupovi važni su za ljudsko dostojanstvo, jer su posvećeni i svim stradalima i preživjelima, suglasni su sudionici. U radnom dijelu skupa bilo je govora i o povijesti Židova u hrvatskim zemljama do 2. svjetskog rata, holokaustu u NDH, o Francuskoj u vrijeme II. svjetskog rata, poučavanju o holokaustu u skladu s dobi učenika i drugim pitanjima.

Autor: Gordana Simonović

Odg. urednik: Zorica Ilić