1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Jednom špijun, uvijek špijun?

Stasi je svuda gurao svoj nos. U tvornice, u škole, pa čak i u bračne krevete. Svako je špijunirao svakoga. I 21 godinu nakon ujedinjenja Njemačke još traje istraživanje dokumentacije tajne službe bivšeg DDR-a.

Jedna centrala obavještajne službe bivšeg DDR-a

Jedna centrala obavještajne službe bivšeg DDR-a

Nijemci danas imaju pravo pristupa svom dosijeu u Stasiju

Nijemci danas imaju pravo pristupa "svom dosijeu" u Stasiju

Ured za pohranu dokumenata nekadašnje tajne službe DDR-a (Stasi) zapošljava oko 1.600 osoba, među kojima ima i onih koji su doista nekoć radili za ovu službu bivše države. Njih oko 45, zaposlio je početkom devedesetih godina, nakon ujedinjenja dviju njemačkih država, ondašnji povjerenik savezne vlade za pitanja vezana uz dokumentaciju Stasi-a, Joachim Gauck i to iz isključivo praktičnih razloga. Njegova je namjera naime bila da svojim suradnicima (bez radnog iskustva u tajnoj službi DDR-a ) malo olakša posao u snalaženju s velikom dokumentacijom sakupljenom tijekom godina postojanja Njemačke Demokratske Republike. Među njima je bilo i onih koji su za Stasi radili samo kao vozači i stražari, što znači da nisu „okaljali ruke“.

Međutim, sada, 20 godina kasnije, novi, treći po redu povjerenik njemačke vlade za spomenuta pitanja, iz svog Ureda želi odstraniti svakog pa i „najsitnijeg“ nekadašnjeg suradnika tajne službe DDR-a. Na osnovu najnovije zakonske odredbe donešene od strane njemačkog Parlamenta, on na to od sada ima i puno pravo.

“Moramo vratiti povjerenje u državne službe”

Roland Jahn je nedavno preuzeo rukovođenje Uredom za pohranu dokumenata

Roland Jahn je nedavno preuzeo rukovođenje Uredom za pohranu dokumenata

Roland Jahn, po zanimanju novinar, rođen je u bivšem DDR-u gdje je zbog političkih aktivnosti prvo proveo pola godine u zatvoru a potom iz istih razloga bio izbačen iz zemlje. Prema njegovom mišljenju, diskusija i rad na sukobljavanju s prošlošću još uvijek nije završena. „Moramo znati da svaka žrtva ondašnjeg režima koja dođe u naš Ured kako bi dobila uvid u dokumentaciju koju je o njoj sakupio i zapisao Stasi, na vratima Ureda može susresti nekadašnjeg suradnika ove tajne službe. Tim ljudima je to kao udarac u lice, i mnogi upravo iz tog razloga ne žele niti doći“, rekao je Jahn.

On je stoga tražio premještaj namještenika sa „Stasi prošlošću“ iz svog Ureda u neku drugu državnu službu. Ovaj je zahtijev novog povjerenika, na zasjedanju njemačkog Parlamenta proteklih dana podigao prašinu i prouzročio zapravo cijelu buru raznih reakcija. 

„Vjera da se čovjek može promjeniti osnova je demokratskih načela“

Naime, Zakon o Stasi dokumentaciji koji je proteklih 20 godina omogućivao preispitivanje prošlosti svakog novog zaposlenika ili suradnika neke državne službe po pitanju suradnje s nekadašnjom tajnom službom DDR-a, bio je na snazi do prije nekoliko dana. Sada se postavljalo pitanje da li ga treba produžiti ili ne.

Državni službenici i danas pročešljavaju arhivu nekadašnje obavještajne službe

Državni službenici i danas "pročešljavaju" arhivu nekadašnje obavještajne službe

Dok su članovi Unije i FDP-a, zastupali mišljenje da zakon u svakom slučaju treba obnoviti i to s trajanjem do 2019. godine, stranke Ljevice, Zelenih i SPD-a, smatrali su da je ovaj zakon neprimjeren te da nije u skladu s Ustavom i Zakonom o pravu na rad.Tako je primjerice socijaldemokrat Wolfgang Thierse izjavio da se ne slaže s novim produžetkom spomenutog zakona. „Kada se govori o ocjeni i procjeni nekog službenika, tada bi jednaku vrijednost trebao imati njegov rad tijekom ovih zadnjih 20 godina kao i eventualno moralno pogrešno djelovanje ili rad tijekom godina u DDR-u. Vjera u mijenjanje čovjeka jedna je od osnova pravne države i demokracije“, naglasio je Thierse.

Ispitivanja bez konkretnih sumnji

Međutim, spomenuti zakon na sjednici njemačkog Parlamenta nije samo ponovno izglasan već je i proširen. Prema njemu će se od sada moći preispitivati ne samo najviši službenici, odnosno, voditelji pojedinih državnih ureda, već i oni koji se na hijerarhijskoj ljestvici nalaze znatno niže. To znači niži činovnici, viši policijski voditelji, suci pa čak i gradonačelnici svih pa i onih najmanjih gradova. Ova ispitivanja će se moći vršiti i bez takozvane „konkretne sumnje“.

Dokumenti Stasija u arhivi u Frankfurtu na Odri

Dokumenti Stasija u arhivi u Frankfurtu na Odri

Roland Jahn u ovom obnovljenom zakonu vidi novu i veliku šansu za Njemačku te prije svega za nekadašnje žrtve DDR režima. „Kako bismo još više i bolje razvili demokraciju u našoj zemlji, potrebno je ne samo da se suočimo s prošlošću već i da u potpunosti razumijemo DDR. Ured za pohranu Stasi dokumenata, postojat će toliko dugo koliko će postojati potreba građana, naročito žrtava one diktature da dobiju uvid u svoju „dokumentaciju“, rekao je Jahn. On je isto tako naglasio da je ovaj novi, proširen zakon itakako potreban, budući da rad javnih službi mora biti uređen i određen državnim zakonima. „Samo tako građani mogu imati povjerenje u svoje državne organe. Nekadašnje žrtve moraju vratiti svoje povjerenje javnim službama, to ne smijemo zaboraviti“, rekao je Roland Jahn.

Neki još uvijek nisu pronašli mir

A da je tema vezana za rad tajne službe DDR-a, još uvijek, itekako na dnevnom planu mnogih u Njemačkoj, svjedoče i mnogobrojna istraživanja i podaci. Naime, tijekom prvih šest mjeseci ove godine u Magdeburgu i Saskoj predano je oko 4.800 zahtijeva za uvidom u stare dokumente. I u ostalim njemačkim istočnim pokrajinama se ove brojke kreću otprilike na istom novou. Drugim riječima, interes ne opada, što znači da mnogi čak i 21 godinu nakon Ujedinjenja Njemačke još uvijek nisu u potpunosti pronašli svoj mir po pitanju života u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

Autor: Bernd Gräßler / Željka Telišman

Odg.urednik: Azer Slanjankić