1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Jedna četvrtina građana Berlina stranci

Činjenica jeste da u Njemačkoj živi puno stranaca. No koliko ih konkretno ima, ne zna se točno. Naime, dosadašnje statistike ne obuhvaćaju one koji su njemački državljani, ali imaju migracijsku pozadinu.

Njemačka prijestolnica uistinu multikulturalna

Njemačka prijestolnica uistinu multikulturalna

Statistički zavod Savezne Republike Njemačke navodi da u zemlji živi 7,3 milijuna stranaca. Ali duplo toliko ih navodno ima migracijsku pozadinu. To znači da su rođeni u Njemačkoj, ali imaju strano podrijetlo. Podaci o tome koliko je takvih građana uistinu, nisu dosada nikako obuhvaćeni statistikama.

Statistički zavod u Berlinu je to htio malo detaljnije ispitati. Izrađen je prvi izvještaj o stanovništvu s migracijskom pozadinom u njemačkom glavnom gradu. Rezultati su pomalo iznenađujući, ali u biti prikazuju kakva je stvarna slika stanovništva njemačkih velikih gradova.

Uskoro polovica učenika stranog podrijetla

Ljudi s migracijskom pozadinom su svi oni kojima makar jedan od roditelja ima strano podrijetlo. U Berlinu ih je 470 000 sa stranim državljanstvom, a 390 000 s njemačkim. To znači da u Berlinu, gradu koji ima gotovo 3 i pol milijuna stanovnika, živi jedna četvrtina ljudi s migracijskom pozadinom. Kod maloljetnika je taj postotak još veći - oko 40 posto ih ima strano podrijetlo.

Sonaj, Rabia i Ebru iz berlinske škole Rütli

Broj mladih s migracijskom pozadinom raste

Objavljena berlinska statistika je, osim toga, raskrstila s još jednom predrasudom. A to je da je rastući kriminal evidentan uglavnom u četvrtima s većinskim migracijskim stanovništvom. Statistika je, naime, pokazala da u četvrti Askanischer Platz, koja je jedna od najmirnijih, živi 70 posto ljudi koji su stranci ili imaju strano podrijetlo.

Zbog toga profesorica Ulrike Rockmann iz berlinskog Zavoda za statistiku ističe da se mora malo bolje pogledati i uzeti u obzir sve faktore kad se raspravlja o migrantima. "Kad se radi o obrazovanju, imamo u Berlinu takvu situaciju, da se primjerice djeca koja imaju ukrajinsko podrijetlo jako dobro snalaze u berlinskom obrazovnom sustavu i puno ih pohađa gimnazije. To je kod djece s turskom migracijskom pozadinom, međutim, rjeđe. Tu je situacija takva da se ti učenici obrazuju u nižim srednjim školama", objašnjava profesorica Rockmann.

Politika se mora prilagoditi zahtjevima migranata

Ipak, realnost u Njemačkoj jeste da ima više migranata u nižim društvenim slojevima. Prognoze su da će za koju godinu polovica učenika u Berlinu biti iz doseljeničkih obitelji. Zbog toga je politika izložena velikim izazovima kako se ophoditi s tom činjenicom. Trebat će prije svega izraditi plan gdje i kako rasporediti učitelje i socijalne radnike po Berlinu. Usto se navodi još i činjenica da raste i broj starijih ljudi doseljenika. U svezi s tim Günther Piening, povjerenik za migraciju u Berlinu, kaže: "Ti ljudi sada dolaze u starije doba, kada će se razboljeti, a to će u budućnosti jače opteretiti zdravstveni sustav. Sve gradske institucije stoje pred velikim izazovima, kad je riječ o tome kako se nositi s ovim novim podacima."

Bolnice, starački domovi i ostale slične ustanove će se sada morati više prilagoditi zahtjevima doseljenika starije dobi. A za Berlin to znači da će se integracijska politika ubuduće ispreplitati sa svim ostalim oblastima gradske politike.