1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Jedan sasvim drugačiji predsjednik

Predsjednik Rumunije Klaus Iohannis je na vlasti već 100 dana. On je u Rumuniji omiljen kao ni jedan njegov predhodnik u postkomunističkoj Rumuniji. Šta se promijenilo u Rumuniji?

Tri četvrtine rumunskih građana glasalo bi danas za Klausa Iohannisa. To je mnogo veći broj od onog, kojim je kandidat umjereno desnog saveza, sa 55 posto osvojenih glasova, pobijedio na predsjedničkim izborima u novembru 2014. Rezultati istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi Iohannis ovaj put mogao osvojiti rekordan broj glasova. Putem Facebooka prati ga 1,5 miliona ljudi, više nego ijednog drugog evropskog političara.

Kada je Klaus Iohannis, inače pripadnik njemačke manjine u Rumuniji, izabran za rumunskog predsjednika, očekivanja su od početka bila ogromna. Neki su u njemu vidjeli posljednju nadu da Rumunija postane normalna zemlja, kako je objavio dnevni list iz Bukurešta "Adevarul".

I zaista. U Rumuniji je došlo do promjena od kako je 21. 10.2014. godine Klaus Iohannis postao predsjednik. Promijenio se ružni ton ophođenja. Po prvi put nakon niza godina sve partije zastupljene u parlamentu počele su da vode normalan i civilizovan dijalog sa predsjednikom. Političari iz različitih partija su i međusobno počeli da se ophode puno umjerenije. Rumunski mediji su to nazvali "Iohannisovim efektom".

Manjine optimistične

Uz to, Iohannis svojim sugrađanima daje osjećaj dostojanstva na putovanjima po inostranstvu. To se desilo i sada u Berlinu, kada je on u društvu kancelarke Angele Merkel govorio jasnim jezikom govoreći o klišeima i stereotipima o rumunskim izbjeglicama, koji dolaze u Njemačku kako bi pobjegli od siromaštva.

Angela Merkel je Klausu Johannisu pored ostalog obećala pomoć i u pristupanju Šengenskoj zoni.

Angela Merkel je Klausu Johannisu pored ostalog obećala pomoć i u pristupanju Šengenskoj zoni.

Predstavnici manjina u Rumuniji podsjećaju da je sa Klausom Iohannisom po prvi put za predsjednika zemlje izabran čovjek, koji ne pripada većinskoj grupi u Rumuniji već manjini. "To je važna istorijska činjenica i pozitivno će se odraziti na sve manjine u Rumuniji", smatra advokat i bivši ministar za manjine Péter Eckstein-Kovács, i sam pripadnik mađarske manjine.

U govoru pred parlamentom, predsjednik Iohannis je rumunsku elitu pozvao na manje populizma ali i da prestane da se ponaša kao da je u neprekidnoj izbornoj kampanji. Poslanici su pod uticajem novog rumunskog predsjednika povukli inicijativu za promjenom zakona, koja je išla u pravcu zaštite korumpiranih političara. Iohannis je pledirao i za snažno uvezivanje organizacija civilnog društva u politički proces i izjasnio se za konsekventno suočavanje i savladavanje komunističke prošlosti.

Ukorijenjeno u EU

U to spadaju i događaji iz devedesetih godina, kratko nakon okončanja komunističke diktature u Rumuniji. Tada su rudari iz zapadnorumunskog Šiltala tri puta napali demonstrante, kritične prema vladi ali i stranačke centrale antikomunističke opozicije u Bukureštu. Nakon 25 godina se u kontekstu tih napada vodi istraga protiv prvog postkomunističkog predsjednika Iona Iliescua i drugih ličnosti iz javnog života. U januaru ove godine Iohannis se u jednoj poruci javnosti sjeća napada rudara i piše: „Trebamo oprostiti, ali ne zaboraviti“.

Iohannis se na vanjskopolitičkom planu znatno više od svog predhodnika Traiana Băsescua zalaže za dublje ukorjenjavanje Rumunije u EU i jači savez sa Njemačkom i Poljskom. „Ako u Băsescuovoj poznatoj osovini `Bukurešt-London-Vašington` umjesto Londona ubacimo Berlin , biće to pozitivno“, kaže publicista iz Bukurešta Andrei Cornea i dodaje: „Veća kontinentalna komponenta u rumunskoj vanjskoj politici je neophodna“. On smatra da je partnerstvo sa Poljskom također važno, jer zajedno sa baltičkim zemljama to može bili blaža linija prema Rusiji.

Klaus Iohannis je među stanovnicima Rumunije dosta omiljen

Klaus Iohannis je među stanovnicima Rumunije dosta omiljen

Bivši ministar i državni službenici u zatvoru

Klaus Iohannis je u posljednjih nekoliko mjeseci doprinio da se borba protiv korupcije u Rumuniji konsekventno provodi tako da se skoro može zaključiti da Rumunija u EU u tome prednjači u odnosu na druge. U Međuvremenu se desetine bivših ministara, visokih državnih službenika i menadžera nalazi u zatvoru. Riječ je o osobama koje su nekada smatrane nedodirljivim jer su bile bliske vlastodršcima. Istraga se trenutno vodi čak i protiv članova porodice socijaldemokratskog premijera Vicota Pontae i bivšeg predsjednika Traiana Băsescua. Rumunski politolog Alina Mungiu-Pippidi i profesor za demokratske studije u „Hertie School of Governance“ u Berlinu razlog u ovakvom nevjerovatnom razvoju vidi u činjenici da Iohannis zaista želi ostati nepristrasan i da nema štićenika: „time je prvi put stvorena velika mogućnost za istinsku borbu protiv korupcije“.

Bez obzira na oduševljenje Iohannisom koje vlada u Rumuniji, on je često razlog za iritacije, prije svega zbog njegove ćutljivosti što je velika suprotnost u odnosu na pričljive političare i medije u Bukureštu. Iohannis se više puta izjasnio protiv „politike kao javnog spektakla“. „Možda će se naša javnost morati naučiti na novi, vema ćutljivi stil i jasne poruke na Facebooku“, kaže publicista Andrei Cornea i dodaje: „Ne trebamo se vraćati verbalnoj agresivnosti njegovog predhodnika Traiana Băsescua, ali je poželjno malo više elokvencije“.

Preporuka redakcije