1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Je li Zapad naučio lekcije iz Afganistana i Iraka?

Bez obzira radilo se o Afganistanu ili Iraku, bilans vojnih operacija u borbi protiv terora je očigledno loš. Da li Zapad u borbi protiv „Islamske države“ u Siriji ponovo pravi greške iz predhodnih godina?

Scenariji 11. septembra 2001. godine i 13. novembra 2015. godine su slični: islamisti su izvršili napad u jednoj zapadnoj državi koji je najgori u istoriji te zemlje. Nakon šoka i užasa uslijedio je bijes, a teroru je objavljen rat.

Međutim, 14 godina nakon napada na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, ratova u Afganistanu i Iraku i uspona tzv „Islamske države“, bilans rata protiv terora je očigledno loš.

"Politički odgovorne osobe očito nemaju volje da uče iz grešaka napravljenih u prošlosti“, kritikuje stručnjak za Bliski istok Michael Lüders i ukazuje na invazije u Afganistanu i Iraku. Intervencije zapadnih država u zemljama islamskog svijeta nisu doprinijele stabilnosti, nego su pospješile njihov raspad.

Paravojska koristi politički vakum

Francuski predsjednik želi oformiti veliku koaliciju protiv Islamske države

Francuski predsjednik želi oformiti veliku koaliciju protiv "Islamske države"

Jochen Hippler, stručnjak za Bliski istok sa Univerziteta u Duisburgu je sličnog mišljenja. „Irak je od brutalne diktature prerastao u najveće svjetsko leglo terorizma“, smatra Hippler. Politički vakum, koji je nastao u Iraku i Siriji, popunjava teroristička paravojna organizacija „Islamska država“. "Islamska država" se istovremeno širi i u Libiji.

Vojne intervencije Zapada su prvo bile uspješne. „One u pravilu svoje direktne vojne ciljeve veoma brzo postignu: svrgavanje sa vlasti talibana u Afganistanu, svrgavanje Sadama Huseina u Iraku ili Gadafija u Libiji“, kaže stručnjak za Bliski istok Hippler.

Međutim, naizgled dobri rezultati brzo se pretvore u suprotnost. Nakon napada u Parizu mnogo toga ukazuje na to da su međunarodna zajednica u cjelini, a posebno Zapad, ponovili greške napravljene proteklih godina. Francuska je pojačala svoje vazdušne napade na položaje džihadista u Siriji i Iraku. Predsjednik Francois Hollande želi vojno pobijediti „Islamsku državu“ i od Moskve do Vašingtona mobiliše saveznike kako bi ojačao koaliciju protiv terorističke paravojske.

Britanski parlament je većinom glasova poslanika podržao učešće Velike Britanije u zračnim napadima u Siriji. Njemačka će podršku u borbi protiv Islamske države (IDIL) iskazati slanjem borbenih aviona Tornado i ratnog broda sa 1.200 vojnika. Glasanje u njemačkom parlamentu, Bundestagu, kojim je odobreno slanje njemačkih vojnih snaga, dolazi kao znak podrške savezničkim vojskama nakon napada u Parizu i francuske odlučnosti da pojača napade na položaje terorističke organizacije. Njemačka je ovim potezom pokrenula svoju najveću vojnu kampanju u inostranstvu, koja će trajati najmanje godinu dana, a koštat će 134 miliona eura.

U džihadističkoj zamci

Zapad bi mogao pasti u IS-ovu zamku

Zapad bi mogao pasti u IS-ovu zamku

Stručnjak za Bliski istok Lüders upozorava na opasnost slanja kopnenih trupa u Siriju. „To ne vodi ničemu jer IS slijedi jasnu strategiju, a to je da zapadne države uvuče u kopneni rat u kojem ne mogu pobijediti“, kaže Lüders i dodaje da regularnoj armiji još nije uspjelo da pobijedi gerilske trupe.

„Iako je očito koju strategiju slijedi `Islamska država`, zapadne vođe padaju u tu zamku. U najboljem slučaju se može pokušati sprječavanje širenja uticajne sfere terorističke milicije“, mišljenja je Lüders koji smatra da su vazdušni napadi u znatnoj mjeri postigli taj cilj.

Gdje je sunitska opozicija?

„Vojne operacije u borbi protiv „Islamske države“ brzo dođu do svojih granica. Prije svega je važno uključivanje važnih grupacija stanovništva u Siriji i Iraku“, kaže Wolfgang Richter iz Fondacije za nauku i politiku (SWP) u Berlinu.

Osim toga je potreban sunitski prijedlog po pitanju načina borbe protiv IS-a. „Ako se IS probije sa svojom filofozijom i ako Zapad zaista ne riješi probleme i pusti povratak svetih ratnika, onda će se suniti ili priključiti IS-u ili će osnovati sličnu organizaciju“, kaže Richter.

Na konferenciji o Siriji je dogovoreno kako bi trebalo izgledati političko rješenje konflikta

Na konferenciji o Siriji je dogovoreno kako bi trebalo izgledati političko rješenje konflikta

Jochen Hippler smatra da Zapad u Siriji ima veoma ograničene opcije. „ Može se povećati humanitarna pomoć, kako bi se ublažile nevolje građana koje proizilaze iz konflikta“, kaže ovaj politolog i nastavlja: „Druga stvar je da se kroz međunarodne diplomatske mjere barem pokuša da se iz inostranstva ne doliva ulje na vatru“.

Nada u pregovore u Beču

Ako ništa drugo, barem je na vidiku plan političkog rješenja. Predstavnici 17 država su se polovinom novembra u Beču dogovorili da se, što je prije moguće, postigne primirje između Asadovog režima i umjerenih pobunjeničkih grupa.

Pod pokroviteljstvom UN-a bi do polovine naredne godine trebala biti formirana prelazna vlada, koju bi činili predstavnici aktuelnog režima i opozicije. 18 mjeseci kasnije bi trebali biti održani izbori na kojim bi glasalo i više miliona izbjeglica. Bio bi to prvi korak u borbi protiv „Islamske države“.

Preporuka redakcije