1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Je li na redu novi oprost duga Grčkoj?

Samo nekoliko sedmica uoči izbora u Njemačkoj ponovo se rasplamsala debata u vezi novog paketa pomoći za Grčku. A to je iziritiralo magazin Špigel, koji piše da će Grčkoj biti potrebno novo praštanje dugova.

Špigel citira jedan interni dokument Njemačke savezne banke u kojem se kaže kako će "Evropljani najkasnije početkom 2014. morati da zaključe novi sporazum za pomoć Grčkoj". No, ova nova debata o oprostu dugova Grčkoj, neposredno uoči izbora, za njemačku saveznu vladu dolazi u potpuno nezgodnom trenutku. Jer, za razliku od oprosta dugova iz oktobra 2011, kad su privatni povjerioci morali da odustanu od polovine svojih zahtjeva, sad bi javni povjerovioci mogli ostati bez svojih potraživanja; drugim riječima: to će platiti poreski obveznici.

"Njemačka bi izgubila 30 milijardi evra"

"Ako se grčki dugovi žele staviti na podnošljivu osnovu onda to vjerovatno znači da bi sadašnja potraživanja morala da budu umanjena između 60 do 63 odsto. To znači da bi samo Njemačka, odnosno njeni poreski obveznici, izgubili novac u vrijednosti od 30 milijarda evra. A objaviti to prije izbora je rizično za vladu", kaže Torsten Polajt iz frankfurtske Škole za finansije i menadžment.

Savezna kancelarka Angela Merkel i ministar finansija Volfgang Šojble zato već mjesecima ponavljaju tvrdnju da Grčkoj neće biti potreban novi oprost dugova. Iz Saveznog ministarstva finansija se i ovog ponedjeljka tvrdilo da je trojka koju čine Evropska centralna banka, Evropska komisija i Međunarodni monetarni fond prije dvije nedjelje iznijela mišljenje da je Grčka ostvarila dobar napredak u sprovođenju dogovorenih reformskih programa.

Strah od povratka na staro

Ali, brojni stručnjaci poput Torstena Polajta smatraju da je novi oprost dugova neizbježan. Grčka ima dug koji je 1,6 puta veći od njenog ukupnog godišnjeg bruto društvenog proizvoda (BDP). Stručnjaci procjenjuju da će do kraja godine grčki dug iznositi 1,8 BDP-a.

"A plaćanje računa odlažemo za budućnost. A ako bismo sad prihvatili oprost duga Grčkoj, na taj način bismo po prvi put troškove učinili transparentnim. I smatram da je to nužna mjera, koja je u ovom trenutku potrebna", kaže Jan Hagen, docent na evropskoj Školi za menadžment i tehnologiju u Berlinu.

Grčka: Djevojčica prosi

Bilo kako bilo građani su sve siromašniji?

No, ima argumenata koji govore protiv takvog oprosta duga zato što bi u slučaju novog oprosta moglo doći do zastoja reformske politike i povratka na staro - neodgovorno trošenje državnih sredstava. Dorotea Šefer s Njemačkog instituta za privredna istraživanja iz Berlina ukazuje i na opasnost da i druge zemlje u tom slučaju mogu da kažu: "ako je ovdje više puta dolazilo do praštanja dugova, zašto ne bi i kod nas". Kada bi na primjer Španija ili Italija došle na ideju da ne vraćaju polovinu svog duga, onda bi to uistinu bio kraj Evropske monetarne unije.

Autori: Rolf Venkel / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: