1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Je li islam dio Njemačke ili su to muslimani?

To pitanje je u središte pozornosti ponovno stavio novi njemački predsjednik Joachim Gauck. O tome ovoga petka (1.6.) opširno pišu svi njemački mediji. Listovi se osvrću i na Nikolićev san o "Velikoj Srbiji".

Gotovo svi njemački mediji izvještavaju o Gauckovim izjavama u svezi s islamom, koje je dao za list Die Zeit prije nego je otišao u službeni posjet Bliskom istoku. Novi njemački predsjednik se u intervjuu Zeitu osvrnuo na rečenicu bivšeg predsjednika Christiana Wulffa koji je kazao: "Islam je dio Njemačke".

Gauck

Gauck izazvao oštru debatu u njemačkoj javnosti o islamu

Neue Osnabrücker Zeitung pojašnjava kako je Gauck izjavio da tu Wulffovu rečenicu ne može u potpunosti tako preuzeti, ali da "preuzima ono što je on njome želio reći. Wulff je građane htio potaknuti da uvide stvarnost. 'A stvarnost je da u ovoj zemlji žive brojni muslimani'", prenosi Neue Osnabrücker Zeitung dodajući da se Gauck time distancirao od izjave njegovog prethodnika Christiana Wulffa, odnosno relativizirao Wulffovu izjavu.

"Nije islam most, nego su to ljudi koji žive u Njemačkoj"

Süddeutsche Zeitung (SZ) donosi i prve reakcije turskih i muslimanskih organizacija, kao i političara na Gauckove izjave, koje su veoma različite. Dok šef Zelenih Cem Özdemir (političar turskih korijena) kritizira Gauckove izjave i iskazuje nerazumijevanje za njih, pojedine muslimanske i turske organizacije hvale Gauckove izjave. Predsjedatelj Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj Aiman Mazyek je kazao da predsjednik Gauck ne napušta dosadašnje predodžbe, nego započetu debatu nastavlja voditi kao pametni moderator, prenosi SZ i nastavlja:

Özdemir

Özdemir reagirao s nerazumijevanjem na Gauckove izjave

"I šef Turske zajednice u Njemačkoj, Kenan Kolat, u četvrtak (31.5.) je upozorio od toga da ne bi trebalo precijeniti riječi koje je birao predsjednik. Neizravno je Gauck kazao da je islam dio Njemačke, istaknuo je Kolat, ali samo zato što nije egzaktno preuzeo riječi njegovog prethodnika, ne znači da je to odvraćanje od Wulffovog stajališta. CSU-ov političar Hans-Peter Uhl je također hvalio Gauckove izjave: 'Smatram da je veoma pametno to što je rekao gospodin Gauck. Nije islam dio Njemačke, nego muslimani koji ovdje žive', kazao je Uhl za Passauer Neue Presse i dodao da 'islam ostaje strana religija, ali su muslimani dobro došli."

Je li islam dio Njemačke ili su to muslimani koji žive tu? Tim pitanjem se bavi i komentator lista Nordwest-Zeitung. "Na prvi pogled nema neke značajne razlike između izjave bivšeg predsjednika Wulffa i njegovog nasljednika Gaucka. Obojica ističu usku povezanost između muslima i zemlje u kojoj žive. Ipak, Gauck Wulffovu izjavu ispravlja u jednoj važnoj točki: nije islam most, nego su to ljudi koji žive u Saveznoj republici. Kroz muslimane je islam u našem društvu dobio na značaju. Između islama i okcidenta doduše već više od tisuću godina postoji veza - između Njemačke i islama ne postoji veza. Gauckovo preciziranje u fokus stavlja razliku koja se ne da izbrisati. Islam i Njemačka nisu povezani. Ali iz različitosti se mora tražiti ono što će nas povezati", zaključuje se u komentaru koji prenosi Nordwest-Zeitung.

"Laganje je najbolja vrlina srpskog naroda"

Nikolić

Nikolić i dalje sanja san o "Velikoj Srbiji", navodi taz

"Nikolić i dalje sanja o 'Velikoj Srbiji'", naslov je članka lista Tageszeitung (taz) u kojemu se autor osvrće na izjave novoga predsjednika Srbije u svezi s Vukovarom i Crnom Gorom. "Novi predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, koji je u četvrtak službeno preuzeo funkciju, već je sada postao breme za tu zemlju. Nekadašnji stranački kolega desnoradikalnog i u Haagu za ratne zločine optuženog Vojislava Šešelja, nema dlake na jeziku. On doista i misli ono što kaže, kazali su taz-u srpski demokratski intelektualci. Nikolić je u Beogradu izjavio da još nije odustao od sna stvaranja 'Velike Srbije'", piše taz.

Ovaj list, osvrćući se na Nikolićevu izjavu, koju je dao novinaru Frankfurter Allgemeine Zeitunga, da je Vukovar bio srpski grad i da se Hrvati tamo nemaju zašto vraćati, navodi i činjenice da je u tom gradu prije rata živjelo više od 20 nacionalnosti, ali da su većina bili dva naroda: Hrvati s 47 posto, dok su Srbi činili 32 posto.

Ruševine u Vukovaru 1991.

Srpske trupe su Vukovar sravnile sa zemljom

"Poznati barokni grad je srpskim topništvom sravnjen sa zemljom i u jesen 1991. osvojen od srpskih trupa. Nesrpsko stanovništvo, koje je preživjelo inferno, protjerano je. Ubojstvo više od 200 pacijenata, koji su se nalazili u Vukovarskoj bolnici, je jedan od najgroznijih zločina u ratu u Hrvatskoj. 1996. je većina srpskog stanovništva Vukovara napustila svoje domove, no proteklih godina se vratio veliki dio njih", pojašnjava taz dodajući da je Nikolić demantirao izjave o Vukovaru, ali da je novinar FAZ-a objavio audio zapis intervjua i time pokazao da je Nikolić to doista izjavio. "Podrugljivci iz Sarajeva su poručili da Nikolić zastupa ideju srpskoj pisca Dobrice Ćosića, koji je osamdesetih godina kazao da je 'laganje najbolja vrlina srpskog naroda'." Taz prenosi i zašto je Nikolić izazvao negodovanje u Crnoj Gori: "29. svibnja je Nikolić kazao da doduše priznaje Crnu Goru, ali ne i razliku između Srba i Crnogoraca."

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose