1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Je li Andrić mrzio muslimane?

Kakav utjecaj imaju djela nobelovca Ive Andrića u zemljama bivše Jugoslavije i kakva stajališta je zastupao? Time se, pored miješanih brakova iz bivše Jugoslavije, bavi tisak na njemačkom jeziku ovoga vikenda (14./15.7).

Novinar Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) se u feljtonu objavljenom na stranicama toga lista pozabavio Andrićevom doktorskom disertacijom i samom analizom lika i djela dobitnika Nobelove nagrade za književnost (1961.) Ive Andrića. FAZ tako napominje da je Andrić jedan od onih nobelovaca, čija se djela još uvijek čitaju, i to na mnogim jezicima u svijetu, da je njegov književni opus gotovo u cjelosti dostupan na njemačkom jeziku.

Ivo Andrić

Andrić je poznat po svojim književnim djelima, ali je njegov život obilježila i diplomatska karijera u Kraljevini Jugoslaviji

Andrić je bio previše pametan da bi bio nacionalist

List piše i o stalnom utjecaju "u bivšoj Jugoslaviji i prije svega u Srbiji, gdje su djela toga u BiH rođenog i tamo odraslog Hrvata već generacijama školska lektira. Upravo u Bosni i Hercegovini nacionalistički predstavnici muslimanskog većinskog stanovništva imaju problema s Andrićevim djelima, kojima predbacuju 'antitursko' usmjerenje. No Andrić je bio previše pametan i talentiran, a da bi kao književnik bio nacionalist. Ipak se da primijetiti da se tursko osoblje u njegovim djelima često opisuje kao zaostalo. Je li Andrić, koji je Beograd izabrao kao grad u kojem želi živjeti, doista onaj 'mrzitelj Turaka' za kojega ga grde njegovi protivnici u BiH? Ključ za objašnjenje Andrićevog literarnog opusa i svjetonazora je njegova 1924. objavljena disertacija s originalnim njemačkim naslovom: 'Die Entwicklung des geistigen Leben in Bosnien unter der Entwicklung der türkischen Herrschaft' (Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine)."

FAZ pojašnjava da je Andrić bio i diplomat u službi tadašnjeg ministarstva vanjskih poslova u Beogradu te da je morao uzeti i određeni politički obzir. Tako je, navodi se dalje, u uvodnoj fusnoti doktorskog rada Andrić naveo da njegov znanstveni rad nije kritika islamske kulture, nego "kritika onih posljedica na jednu kršćansku, slavensku zemlju". Međutim, odmah u uvodu se može uočiti kakvo je mišljenje Andrić imao o Turcima, piše u feljtonu FAZ-a. "Turska vladavina je, prema Andriću, vodila do 'podivljalosti običaja i nazadovanja u svakom pogledu'. Andrić Bosnu i Hercegovinu za vrijeme vladavine Turaka vidi kao 'moćnu utvrdu protiv kršćanskog Zapada'. To su, međutim, riječi i mišljenja iz jednog drugog vremena. Ona potječu od jednog diplomata, a ne od pisca Andrića. Njegova disertacija je važna dopuna za razumijevanje djela Ive Andrića. Osobito zbog toga što o tome velikom europskom piscu do danas nije objavljena uporabljiva biografija na njemačkom jeziku", pojašnjava FAZ.

Miješani brakovi bili normalna pojava, ali je onda uslijedila mržnja

Bečki "Wiener Zeitung", povodom rezultata istraživanja medijske servisne službe "Neue Österreicher/innen" o tome da je svaki četvrti brak u Austriji binacionalan, donosi u svome članku životne priče "miješanih brakova" odnosno ljudi iz bivše Jugoslavije odnosno binacionalnih parova koji danas žive u Austriji. Jedan od primjera, koji se navode u članku, je onaj 29-godišnje Danijele Stević i 33-godišnjeg Denisa Vodeša. Danijela potječe iz Srbije, a Denis je prije dvadesetak godina izbjegao iz Bosne i Hercegovine, piše ovaj bečki list.

Ilustracija miješani brakovi sa simbolima polumjesec i zvijezda te križ/krst

Miješanih brakova je bilo u cijeloj Jugoslaviji, ponajviše u BiH

"Za Danijelu njezina devetogodišnja veza predstavlja više izazova zbog nekolicine različitosti, ali ona time više i dobiva, kako navodi, 'zato što imamo dva načina života i kulture, slavimo i više praznika.' Otac Danijele Stević i drugi rođaci su se borili u ratu. Kad je prvi put s tada svojim novim dečkom Denisom Vodešom otišla u BiH, vidjela je duge nizove grobova. 'Stidjela sam se', kaže ona, 'i moram priznati da me njegova obitelj bolje prihvatila, nego moja njega'."

U članku se pojašnjava da u bivšoj Jugoslaviji međureligijski i bietnički brakovi, odnosno kako je na tom području uobičajeno reći: "miješani brakovi", nisu bili rijetkost. "Granice bivše Jugoslavije obuhvaćaju jedno multietničko područje, koje do danas ima jednu zajedničku stvar, a to je mentalitet. Ali 90-ih godina je uništen harmonični suživot različitih nacionalnosti i religija. Na do tada prisutnu sinergiju su zamijenili mržnja i ograničavanje", navodi Wiener Zeitung.

List se osvrće na to da Danijela i Denis i dalje vode borbe s okolinom: "'Naravno da bi bilo lakše s jednom muslimanskom djevojkom iz Sarajeva. Ali mi se doista borimo jedno za drugo', pojašnjava Denis. Danijela dodaje: 'To nas je još više spojilo. Iako je katkad teško, uzimamo to u obzir. To je najveći dokaz ljubavi'."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić