1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Javnost u Srbiji ne vjeruje u genocid

Ejub Štitkovac3. mart 2006

U beogradskim političkim i pravnim krugovima i sami priznaju da su se prema tužbi BiH godinama odnosili neozbiljno i da su je stavljali na isti nivo na kome je bila tužba Savezne Republike Jugoslavije protiv NATO pakta.

https://p.dw.com/p/AUxN

Prošla je, moglo bi se reći, euforična osuda Bosne i Hercegovine zbog tužbe protiv Državne zajednice za agresiju i genocid koja je bila izrazita na početku ovog ročišta. Međutim, i dalje je u prvom planu, kako komentarima tako i izjavama zvaničnika, moguća materijalna odšteta porodicama žrtava rata i državi Bosni i Hercegovini. Samo pominjanje preko mogućih stotinu milijardi dolara izaziva gnjev kod većine javnih ličnosti pa i u anketama među građanima. U suštini, malo se ko bavi sadržajem optužnice. U emisiji «Klopka» BK televezije čak je postavljeno anketno pitanje: «Ko ima veće šanse pred Međunarodnim sudom pravde». Preko 70% učesnika u telefonskoj anketi smatra da će Srbija i Crna Gora biti podjednik u tom sporu i to sa obrazloženjem da nije učinjen genocid. U kalkulacijama oko materijalnog obeštećenja učestvuje je i akademik Smilja Avramov, koja je bila vatreni zagovornik Miloševićevog režima. Ona kaže da je moguće da će Srbija postati veliki dužnik zbog te odštete i navodi jedan od primjera kako je Njemačka morala da plaća ratnu odštetu Izraelu:

«I Njemačka je priznala; 72 milijarde dolara je dato davno već državi Izraelu koji nije postojao u to vrijeme».

Jovan Ćirić, viši stručni saradnik u Institutu za uporedno pravo, skreće pažnju na to da mnogi pravnici, pa i advokati Srbije i Crne Gore, pozivaju se na činjenicu da se Međunarodni sud pravde proglasio nenadlaženim kada je bivša Savezna Republika Jugoslavija tužila deset članica NATO pakta zbog bombardovanja. Oni se uzdaju da će se to dogoditi i u ovom slučaju. On smatra da je to iluzija:

«Vi možete biti u jednoj situaciji, da pričamo objektivno, može vam neko sporiti pravo da tužite nekoga, ali to ne znači da vam osporava pravo, odnosno obavezu da budete tuženi».

U beogradskim političkim i pravnim krugovima i sami priznaju da su se prema tužbi BiH godinama odnosili neozbiljno i da su je stavljali na isti nivo na kome je bila tužba Savezne Republike Jugoslavije protiv NATO pakta. Sada kada su počele da se ređaju činjenice i autentične izjave o učešću Srbije i Crne Gore u ratu u BiH mnogi postaju svjesni da su bili obmanuti dezinformacijama u srbijanskim medijima da su srpske oružane formacije vodile isključivo odbrambeni rat.