1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Jastozi vole vjetrenjače

Jastog za praznik? Nekada je na hiljade ljuskara hvatano u moru oko njemačkog ostrva Helgoland. U međuvremenu, tamo su gotovo istrijebljeni. Ipak, u eolskim parkovima ispred obale mogli bi ponovo da se odomaće.

Buka smeta kitovima, rotori ugrožavaju ptice. Parkovi vjetrenjača za proizvodnju struje iz energije vjetra u posljednje vrijeme i te kako nerviraju zaštitare prirode. Ali, šta ako njihova konstrukcija postane novi životni prostor za korisne morske vrste, koje su skoro sasvim nestale iz okruženja?

Ponovno naseljavanje

Nekada je oko ostrvca Helgolanda u Sjevernom moru hvatano oko 80.000 jastoga po sezoni, kaže Hajnc-Diter Franke, biolog sa instituta Helgoland (BAH). Poslije Drugog svjetskog rata, pedesetih i šezdesetih godina, značajno je opao broj populacije jastoga oko ostrva. Naučnici pretpostavljaju da su za to odgovorni otrovi iz skladišta goriva ili ostaci municije na ostrvu, koje je bombardovano i poslije okončanja rata. Danas ribari uhvate svega oko 300 do 500 jastoga godišnje.

Uprkos opsežnim mjerama zaštite od sada nije povećan broj jastoga. „Ovoj vrsti je neophodna određena minimalna gustina, kako bi trajno mogla da opstane. Ako ona ne postoji, imaju probleme, na primjer prilikom traženja partnera“, kaže Franke. „Ako se velike količine jastoga u najkraćem mogućem vremenu uzgoje i potom puste u otvoreno more, mogli bismo da se nadamo povećanju populacije. Tada bi životinje sopstvenom snagom mogle da održe veliku brojnost, čime bi dugoročno bio obezbijeđen i uspješan ulov u velikim količinama.“

Profesor Franke kod bazena za uzgoj jastoga

Profesor Franke kod bazena za uzgoj jastoga

U ogromnim halama za uzgajanje na biološkom institutu plivaju ljuskari različitih boja i veličina u bazenima snabdjevenim svježom morskom vodom. U posljednjih 12 godina, u okviru istraživačkog programa, tamo je više od 12.000 jastoga uzgojeno i pušteno u Sjeverno more. Ipak, uzgoj je zahtjevan. Ženke proizvode i do 50.000 jaja po primjerku i godini. Iz toga nastaju larve, a potom i mali ljuskari. „Jastozi su noćne životinje. Preko dana se zadržavaju u procjepima stijena i sklanjaju se od svjetlosti. Ovdje u bazenima imamo pokrov, kako bi životinjama ponudili zamjenu za skrovište u obliku kamenja ili plastičnih cijevi“, objašnjava Franke. Moraju se držati odvojeno, da bi se izbjegle smrtonosne borbe između malih kanibala.

Komercijalno neisplativi

„Nigdje na svijetu nema komercijalne akvakulture za jastoge“, kaže Franke. „Novac uložen u proizvodnju se nikada ne bi vratio, čak ni sa dobrom prodajom. Jedino što možemo da uradimo jeste da se brinemo o prirodnom održavanju populacije, kako bismo obezbijedili dugoročni ulov.“

U njemačkom zalivu se pre svega može naći pjeskovito tlo, koje nije dobro za jastoge. Ali, izgradnjom eolskih parkova na morskom tlu nastaju nove strukture, pojedinačna postrojenja vjetroelektrana na tlu su okružena kamenim poljima. Tako bi tamo gdje se druge životinje drže podalje od rotora i buke, jastozi mogli pronaći novu domovinu.

ark vetrenjača Rifgat

Vjetroenergetski park Rifgat

Novi dom za ljuskare je već poznat.: Eolski park „Rifgat“, snabdjevača energijom EWE-a, sa 30 postrojenja na vjetar dovršen je proljetos. Ipak, još nije priključen na mrežu. Ostaci municije na kopnu sprečavaju planirano polaganje morskog kabla. Računa se da će biti priključen na mrežu 2014., a dok prvi jastozi iz eolskih parkova završe u loncu, proći će još neko vrijeme. Ljuskari rastu jako sporo, a polnu zrelost stiču tek sa osam godina. Ipak, Frankeu i njegovim kolegama nije najvažniji komercijalni aspekt uzgoja jastoga. Bez jastoga će nestati i mnoge druge vrste. „U tom smislu je naš osnovni interes, pa i iz ekoloških razloga, da obezbijedimo što veću moguću populaciju te vrste.“

Autori: Ajrin Kveli / Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović