Jasno upozorenje iz Berlina u pravcu BiH

„Ono što sigurno ne želimo je blokada državnih institucija", jasna je bila njemačka kancelarka Angela Merkel u obraćanju novinarima uoči radne večere s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Berlinu. To se može i protumačiti kao: još bi nam samo to nedostajalo. Jer iz Bosne i Hercegovine već dugo ne dolaze pozitivne vijesti kolikogod gosti iz Sarajeva tj. trenutno prvi među jednakima, Bakir Izetbegović u Berlinu to pokušavao ublažiti. „Često iz Bosne i Hercegovine dolaze loše vijesti, ali vjerujte mi, situacija je bolja nego što to javnost percipira“, rekao je Izetbegović u kancelarskom uredu. 

Kriza izbornog zakona, glavna tema radne večere

No, na sastanku u Berlinu, kako je to kasno navečer u nedalekom Hotelu Adlon za Al Jazeeru potvrdio Izetbegović, najdulje se razgovaralo upravo o onome što BiH, ali njezine partnere, u koje nesumnjivo spada i Njemačka, trenutno najviše zabrinjava. Tijekom kasne radne večere, koja je zbog otkazanog leta iz Münchena za Berlin, počela s dobrih pola sata zakašnjenja, njemačka kancelarka je, kako kaže Izetbegović, preko sat vremena ispitivala detalje oko krize koje je izbila zbog izbornog zakona. I kancelarka je htjela znati na koji način Njemačka i EU mogu pomoći. No rješenje moraju donijeti politički čimbenici u BiH sami. Inače, kako je rekao Izetbegović, neće biti priželjkivanog približavanja Europskoj uniji. U otpetljavanju političke zavrzlame trebala bi uskoro pomoći Venecijanska komisija Vijeća Europe. No to nije ništa novog jer se o ovom rješenju već govori neko vrijeme.

Vrijeme izmiče

Izetbegović je kao predsjedatelj tročlanog Predsjedništva i uoči radnog sastanka dao do znanja kakav tempo bosanskohercegovački vrh očekuje: status kandidata za prijem u EU do kraja godine. No svega toga ne može biti ako se problem s izbornim zakonom ne riješi do izbora 7. listopada. „Izborni termin je sada zakazan, pred nama je predizborno razdoblje, a mi znamo da se u predizbornom razdoblju govori otvorenije. I zato se nadam da će se reformski proces nastaviti“, rekla je Merkel koja je prije toga ukazala na to da rješenje treba tražiti i kroz „temu pomirenja u regiji". Drugim riječima, Njemačka strahuje da će u predizbornom razdoblju, kada padaju i posljednje mentalne barijere političke pristojnosti, biti još teže stvoriti atmosferu pomirenja, toliko potrebnu za rješenje krize oko izbornog zakona.

Priprema za važne EU-zapadni Balkan samite

EU incijativa za BiH je donijela neke pomake, to su spomenuli i Merkel i Izetbegović. Ali su na tome stali. Jer je prema, mišljenju njemačkih analitičara, a toga su vjerojatno svjesni i sudionici radne večere u kancelarkom uredu, ova inicijativa propala što zbog nevoljkosti domaćih političkih elita što zbog slijeganja ramenima Europske unije koja je u jednom trenutku ovaj ambiciozni reformski projekt prepustila bosanskohercegovačkoj političkoj dinamici. Od gospodarskih tema Angela Merkel je spomenula potencijale na polju ekološkog gospodarstva te nije zaboravila ukazati na važnost Njemačke u gospodarskom životu BiH. „Njemačka je najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine i mi radimo na tome da se investicije njemačkih poduzeća pozitivno odraze na razvoj zemlje", rekla je Merkel.

Današnji susret, pogotovo ako se promatra uz činjenicu da je sastanku s bosanskohercegovačkim predsjedništvom prethodio susret s predsjednikom Kosova Hashimom Thachijem, je poslužio i kao neka vrsta priprema za EU – zapadni Balkan samit sljedećeg tjedna u Sofiji i Konferenciju o zapadnom Balkanu u sklopu Berlinskog procesa početkom lipnja u Londonu. Angela Merkel je još jednom ponovila da Njemačka i dalje snažno podržava EU perspektivu svih zemalja regije pa tako i Bosne i Hercegovine. No ona trenutno spada među problematične učenike na Balkanu. Hoće li se to do kraja godine promijeniti, ovisi o gostima iz Sarajeva.