1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Jasenka Villbrandt - od 'gastarbajterice' do zastupnice

U pokrajinskom parlamentu Berlina je zastupnica i rođena Hrvatica, Jasenka Villbrandt. Zastupnica je njemačke Stranke zelenih i sjeća se dana kada ju je Zavod za zapošljavanje iz Zagreba poslao u tvornicu u Berlin.

Jasenka Villbrandt

Jasenka Villbrandt

Berlinska političarka hrvatskog porijekla, Jasenka Villbrandt, se sa njemačkom, tada podijeljenom metropolom, prvi put susrela u svojoj dvadesetoj godini. Rođena je 1951. godine u Zagrebu, a odrastala je u Križu, mjesto nedaleko od Ivanić Grada. Završila je gimnaziju, i potom upisala studij farmacije u Zagrebu, prisjeća se Jasenka Villbrandt.

Berlinski zid kod Brandenburških vrata

Kad je došla u Berlin, to je bio još podijeljen grad

“Moje prve dvije godine studija u Zagrebu nisu bile jako uspješne i tu je došlo do konflikta sa roditeljima. Pokušala sam tražiti alternativu za sebe, da se osamostalim i stanem na vlastite noge, ali i da se maknem od kuće. Preko Zavoda za zapošljavanje sam zajedno sa još 45 drugih žena dobila privremeni posao i smještaj u Berlinu na godinu dana. Moje prijateljice su bile zgrožene tom mojom odlukom, ali ja sam htjela vidjeti svijeta i to mi se dopalo.”

“Nijemci nisu bili pravedni prema našim gastarbajterima”

Početak novog života daleko od roditeljskog doma je bio težak. Jasenka je bila smještena sa još tri žene u jednoj sobi koju je skupo plaćala, a ispunjavanje zadate norme u tvornici elektronskih uređaja nije bilo lako.

“Njemačka me je veoma iznenadila. Dok sam živjela u Hrvatskoj, mislila sam, kao i većina ljudi, da je Njemačka dobro organizirana, bogata i pravedna, bez socijalnih problema. U tvornici sam vidjela da Njemačka ima i drugo lice. Postupak sa gastarbajterima nije tu baš uvijek bio pravedan, najčešće su oni bili prvi na listi za otkaze, bez obzira koliko je neko bio vrijedan. Istovremeno, uočila sam da Njemačka ima jaku radničku klasu zahvaljujući dobro organiziranim sindikatima”, svjedoči Jasenka Villbrandt.

Radnici iz Jugoslavije 15.12.1972. na frankfurtskoj željezničkog stanici, nakon dolaska posebnim vlakom

Nepravednost prema jugoslavenskim gastarbajterima. Na fotografiji: radnici iz Jugoslavije 15.12.1972. na frankfurtskoj željezničkog stanici, nakon dolaska posebnim vlakom

Zahvaljujući srednjoškolskom poznavanju jezika i dvogodišnjem studiju farmacije, Jasenka Villbrandt dobila je lakši posao u tvornici. Premještena je u tvornički laboratorij, a po potrebi je radila i kao prevodilac i socijalni radnik. Angažirala se i u sindikatu. Sve to dalo joj je, kaže, podršku da dalje uči i da se razvija.

“Spoznala sam da je ipak važno imati zanimanje. Postalo mi je jasno da ja tu nešto moram učiniti za sebe i da nije dovoljno imati samo završenu gimnaziju.”

Alergija prema članstvu u nekoj stranci

Nakon tri godine boravka u Berlinu i rada u tvornici, Jasenka je s njemačkim kolegama osnovala prvi međunarodni vrtić u kojem su bile odgojiteljice iz četiri različite zemlje i djeca tvorničkih radnika iz šest država. Jasenka je uz posao pohađala i školu za odgajateljice, a kada je krajem sedamdesetih Njemačka priznala maturu položenu u tadašnjoj Jugoslaviji, upisala je fakultet socijalne pedagogije. S kolegicama je 1985. godine otvorila i prvo savjetovalište za žene iz svoje bivše domovine, koje u Berlinu postoji i danas.

Jasenka Villbrandt u uredu

U borbi za socijalnu pravdu svih radnika, Jasenka se istovremeno i politički angažirala, volonterskim radom u suradnji s gradskim udrugama i tada još mladom Strankom zelenih. Njihov aktivni član postala je tek 1994. godine da bi sada bila zastupnica u gradu-pokrajini Berlinu i glasnogovornica tamošnjih Zelenih za socijalna pitanja. Svoju nesklonost prema "članstvu" u nekoj stranci objašnjava i bivšim političkim sustavom u Jugoslaviji.

“Na početku nisam htjela biti u nekoj stranci. Valjda sam to donijela iz bivše Jugoslavije, imala sam tu neku vrstu alergije na sve gdje te se pokušava staviti u nekakvu ladicu. Ali, uvidjela sam da je teško raditi na nekim političkim ciljevima, ako iza sebe nemaš neku udrugu ili stranku. Zelene sam izabrala, jer su od početka pratili situaciju gastarbajtera na progresivniji način, a svidjela mi se i ta njihova kultura živog diskutiranja i političkih prepirki.”

Uvjeti su i šansa za Hrvatsku

Luka u Rovinju

U Rovinju drugi dom

Drugi dom ove njemačke političarke hrvatskog podrijetla je Rovinj. Posljednjih godina pokušava upoznati i politiku Istre i Hrvatske. Upoznala je i istarsku stranku zelenih koja je s jednim mandatom zastupljena u istarskoj županiji. Villbrandtova, međutim, žali što Stranka zelenih nema jačinu u Hrvatskoj kao u Njemačkoj. Istovremeno žali i što ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije ne ovisi samo o Hrvatskoj.

“To ovisi o puno drugih stvari koje odlučuju zemlje koje su sada članice Europske unije. S druge strane je to možda šansa da greške koje vidimo, i uvidimo. Kada sam nedavno bila u Hrvatskoj, činilo mi se da sam u filmu. Znači, treba puno raspremiti i preurediti i zato je možda i šansa u tome da se postavljaju neki uvjeti prije nego što Hrvatska uđe u Europsku uniju.”

Jasenka Villbrandt udata je za Nijemca i nema djece. Kaže da nije nostalgična. Uvijek je rado živjela u Berlinu i ne bi ga napustila, ali joj ponekad nedostaje hrvatska muzika i ljudi koji, na primjer, drugačije slave nego što se slavi u njemačkoj metropoli. Želja joj je da se mladi iz svih zemalja nekadašnje Jugoslavije više angažiraju u njemačkom političkom životu. Trenutno ih i nema puno, zaključuje Jasenka Villbrandt.

Autorica: Selma Filipović

Odgovorni urednici: Mehmed Smajić / Marina Martinović