Japanske pouke njemačkoj atomskoj politici

Većina Nijemaca nema povjerenja u atomske centrale, jer su vijesti o njima posljednjih godina bile u žiži javnosti zbog čestih kvarova. 61 odsto njemačke populacije se protivi proizvodnji atomske energije u zemlji. Strahuju za svoju bezbjednost, a sumnju im dodatno povećava i strah od mogućih posljedica - radioaktivnosti. U Njemačkoj ima 17 atomskih centrala, a da im bezbjednost danas nije jača strana, potvrđuje i primjer atomske centrale Krimel (Kruemmel). 2007. godine je u trafo stanici ove centrale zbog kvara izbila vatra, a kada je nakon dvije godine trebala biti ponovo otvorena, nastao je kratki spoj. Pumpe nisu pokrenute, tako da je Krimel do danas ostao zatvoren. A ta centrala je relativno mlađeg datuma.

Sedam najstarijih, među kojima Biblis i Nekarvesthajm (Neckarwestheim) na jugu Njemačke, izgrađene su prije 50 godina. Sadašnja vlada im je prvo produžila dozvole za rad, ali je danas (14.3.) donijela odluku da zamrzne tu odluku na period od tri mjeseca. Kritičari smatraju da je tehnologija ovih centrala odavno prevaziđena. Problematično je i njihovo mjesto izgradnje, poručuje Kristof fon Lifen (Christoph von Lieven), stručnjak za atomsku energiju u ekološkom pokretu Grinpis (Greenpeace).

“Nekarvesthajm se nalazi u jednoj oblasti u kojoj nisu isključeni zemljotresi. Ovdje je proteklih godina dolazilo do pucanja tla. Nekarvesthajm u današnjim uslovima više ne bi dobio dozvolu za rad.”

Prevaziđena tehnologija

Problem pojedinih njemačkih atomskih centrala je i taj što njihovi sigurnosni rezervoari nisu izgrađeni od betona kao u Japanu, već od čelika koji pri velikim temperaturama u slučaju eventualnih havarija počinju da se tope.

Drugi problem mogu izazvati i avionske nesreće, odnosno činjenica da pojedine atomske centrale nemaju dodatnu bezbjednosnu zaštitu u slučaju pada aviona. Bez obzira da li je atomska centrala novijeg ili starijeg datuma, potrebna joj je i struja za računare, zrak, svjetlo i pumpe za hlađenje vode. Iako pri nestanku struje, taj posao preuzimaju baterije i agregati, ipak ima opasnosti. Stručnjak Lifen objašnjava:

“Moguće je kao u Fukušimi da se agregati za dovod struje upale, ali da se nakon jednog sata ponovo ugase zbog štete na električnim dovodima. To je takođe jedna od velikih opasnosti koja prijeti i kod nas u Njemačkoj.”

“Dnevna zarada operatera atomskih centrala - milion evra”

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je 2009. godine odobrila produžetak rada svih 17 atomskih reaktora od osam do 12 godina, izjavila je da će vlada preispitati ovu strategiju. Za sutra je najavila sastanak sa svim premijerima 16 njemačkih pokrajina. Kancelarka Merkel je prokomentarisala:

“Ne mogu danas reći, da su naše atomske centrale nesigurne. Bilo bi fatalno kada bih jednostavno izjavila da one nisu sigurne. Po saznanjima kojima raspolažemo, naše atomske centrale su sigurne, ali ćemo ipak morati vidjeti kakva su iskustva iz Japana, šta nam to govori i koje zaključke iz toga možemo izvući.”

Lobisti atomskih centrala u Njemačkoj su veoma jaki. Ni ne čudi, jer je operaterima njemačkih atomskih centrala dnevno zagarantovan profit u iznosu od milion evra.

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Svetozar Savić