1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Japanov teški obračun s prošlošću

Japan je kapitulirao 15. kolovoza 1945. No ni tijekom 70 godina nije se uspio razračunati s vlastitom ulogom u Drugom svjetskom ratu.

default

Američki general Douglas MacArthur i japanski car Hirohito u oktobru 1945.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je prilikom svog posjeta Japanu u ožujku ove godine podsjetila da je Njemačka priznala svoju krivicu za rat te da je Francuska bila spremna pružiti joj ruku pomirenja. "Obračun s prošlošću je dio preduvjeta za pomirenje", rekla je Merkel. Ona je time svojim domaćinima indirektno preporučila aktivnije i samokritičnije razračunavanje s japanskom ratnom prošlošću.

Odgovor je bio japanski pristojan i također indirektan, ali unatoč tome jasan: japanski ministar vanjskih poslova Fumio Kishida je izjavio da nije "umjesno" jednostavno uspoređivati Japan i Njemačku. Postoje razlike u tome što se s obje zemlje događalo za vrijeme rata, objasnio je ministar i dodao da su, osim toga, Njemačka i Japan okruženi drugačijim susjedima.

Nove nacionalističke tendencije

Je li Japan uopće nešto naučio iz svog poraza i besmislene patnje milijuna ljudi? Odgovor na to pitanje je negativan ako se uzmu u obzir japanski nacionalizam i revizija povijesti, koji su proteklih godina uvijek iznova izbijali na vidjelo. Tako je, primjerice, jedan novinar ljevičarskog lista Asahi bio izložen masivnom mobingu zbog kritičkih članaka o tisućama žena koje su japanski vojnici tijekom rata otimali i sustavno silovali u posebnim bordelima.

Japan Angela Merkel mit Premierminister Shinzo Abe PK in Tokio

Angela Merkel sa japanskim premijerom Shinzo Abeom u Tokiju u martu ove godine

A i premijer Shinzo Abe se ogradio od izjava nekih svojih prethodnika koji su priznali japansku krivicu za napadački rat s milijunima žrtava. I kao neki drugi prethodnici, i Abe je posjetio sporni Yasukuni hram u kojem se podsjeća na žrtve rata, među kojima su i osuđeni ratni zločinci.

"Želja za pomirenjem mora biti obostrana"

No stvari oko japanskog razračunavanja s vlastitom prošlošću nisu tako jednostavne, upozoravaju stručnjaci. "Za razliku od situacije u Njemačkoj, gdje između političara na vlasti i široke javnosti ili znanstvenika ne postoje tako velike razlike, u Japanu je drugačije, ta je tema puno osjetljivija", kaže povjesničar Sebastian Conrad. I japanologinja Gesine Foljanty-Jost potvrđuje da u Japanu ne postoji jednoznačno mišljenje o tome kako bi Japanci trebali vrednovati Drugi svjetski rat i japanske zločine. Ona je podsjetila kako se u današnjoj Njemačkoj ne dovodi u sumnju to da je Hitlerova militantna politika glavni uzročnik događaja u Europi. Nasuprot tome, u Japanu se još uvijek postavlja pitanje: "Je li to bio napadački rat ili samo jedan drugi put prema 'istočnoazijskoj sferi blagostanja' pod vodstvom Japana?" Tako je, naime, ratno japansko vodstvo opravdavalo planove za osvajanja u Kini i Aziji.

Japanske poslijeratne vlade smatrale su, a smatraju još i danas, da je Japan dovoljno učinio kod preuzimanja odgovornosti za ratne zločine i pljačkanja time što je bilateralno dogovorio plaćanja odštete i davao gospodarsku pomoć. Poznavatelj Azije Ian Buruma u intervjuu za DW ističe da postoje inicijative za razmjenu učenika i stvaranje partnerstva gradova sa susjedima, ali u manjim razmjerima nego što je to slučaj u Europi. "No uspjeh takvih inicijativa zahtijeva uvijek i sudjelovanje obje strane. Kinezi i Korejci moraju pokazati otvorenost, što do sada nije uvijek bio slučaj", kaže Buruma. On podsjeća da nije lako voditi otvoreni dijalog s Kinom, u kojoj se sloboda mišljenja strogo kontrolira. "Japan bi trebao možda više činiti za pomirenje, ali Japan to ne može učiniti jednostrano", zaključuje Buruma.

Promjena klime u Japanu

Nakon donošenja presuda najvažnijim političkim i vojnim vođama u međunarodnom sudskom postupku u Tokiju, za Amerikance kao okupacijsku silu razračunavanje s japanskom ratnom prošlošću bilo je dovršeno. I isto tako kao što je to bilo u slučaju Njemačke nakon Nirnberških procesa, SAD su prije svega bile zainteresirane za pouzdanog saveznika u Hladnom ratu s SSSR-om i Kinom. I tako su kritički glasovi iz Kine, Koreje i Tajvana doprli do Japanaca tek nakon okončanja Hladnog rata.

Kao posljedica toga, u drugoj polovici 90-ih godina postojala je velika spremnost vlade za samokritiku ili javne isprike. Posebice 1995., na 50. godišnjicu okončanja Drugog svjetskog rata, kao i 1998. kod pitanja prisilne prostitucije. No od tada se klima u Japanu promijenila. Conrad objašnjava da su nacionalističke skupine, a zadnjih godina i vlade, uzurpirale pravo tumačenja prošlosti.

Südkorea Anti-Japan Proteste in Seoul

Protesti protiv Japana u Seulu

Ta nacionalistička struja još je dodatno ojačala zbog nepopustljivog držanja Kine po pitanju Istočnokineskog mora i drugih sporova sa susjednim državama. Unatoč tome, uoči 70. godišnjice okončanja rata u Aziji u japanskim medijima se špekulira da će Abe u svom govoru upotrijebiti pojmove "isprika" i "agresija", kako bi doprinio smanjenju napetosti u regiji.