1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Jalovi apel umjesto konkretne akcije

OHR je, prema mišljenju analitičara, propustio još jednu priliku da sankcionira kršenje Daytonskog ustava, odnosno blokadu institucija u BiH. Zapad šuti iako blokada ugrožava i evropski put BiH.

default

Parlament BiH

Obistinile su se prijetnje SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata), političke stranke Milorada Dodika. BiH je u blokadi zato što zvaničnici ove partije nisu zadovoljni svojim udjelom u vlasti, odnosno članstvom u parlamentarnim komisijama. Sjednica Doma naroda Parlamenta BiH koja je bila zakazana za utorak (17.3.) nije održana jer nije bilo kvoruma. Bojkotirali su je delegati iz SNSD-a i Dodikovog koalicijskog partnera Demokratskog narodnog saveza (DNS).

Uslijedile su reakcije. „Nedolazak na sjednice srpskih delegata opravdan je samo ako je ugrožen Daytonski sporazum ili Republika Srpska (RS)“, smatra potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i član Kolegija Doma naroda Državnog parlamenta Ognjen Tadić. „Ukoliko oni budu htjeli trajno blokirati Dom naroda onda moraju reći i zašto to čine. Možda njima nije stalo do toga da uopće išta funkcionira“, rekao je Tadić.

Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i delegat u Klubu bošnjačkog naroda Safet Softić ocijenio je da je na djelu „nastavak kampanje Milorada Dodika kojom se želi blokirati vlast na nivou države“. „To je bilo jasno i nakon što su poslanici SNSD-a nastavili bojkot Predstavničkog doma uprkos odluci Tužiteljstva BiH o neprovođenju istrage protiv čelnika ovog Doma Šefika Džaferovića. Ova blokada institucija je antidaytonsko djelovanje i Ured visokog predstavnika u BiH ima obavezu da djeluje“, kazao je Softić.

Milorad Dodik Präsident Republika Srpska

Milorad Dodik - Prijetnje stranke kojoj je na čelu su se obistinile

OHR nije ni imenovao odgovorne za blokade

Član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i predsjedavajući Doma naroda Bariša Čolak smatra da je blokada Parlamenta „loša poruka“, posebno nakon odluke Brisela o deblokadi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. „Siguran sam da će se ovo sada tretirati iz različitih političkih uglova. No, očito je da imamo problem i taj problem hitno treba riješiti tako da ću u što kraćem roku sazvati sjednicu Kolegija Doma naroda“, rekao je Čolak.

Oglasio se i vrhovni tumač Daytonskog sporazuma, šef OHR-a (OHR - Office of the High Representative - Ured visokog predstavnika) Valentin Inzko, ali odgovorni za blokadu daytonskih institucija BiH nisu ni imenovani ni sankcionirani. „Očekujem od svih stranaka da poštuju institucije BiH. Stranke moraju osigurati neometan rad institucija, u ovom slučaju neometan rad Doma naroda, kao i donošenje odluka u Domu naroda“, rekao je Inzko.

Visoki predstavnik je naglasio da su neprihvatljive aktivnosti koje bi mogle blokirati institucije BiH i spriječiti funkcioniranje Parlamenta. „Takve aktivnosti predstavljaju ozbiljan korak u pogrešnom smjeru. Takvih pokušaja je bilo i u prošlosti, a stav OHR-a je uvijek bio isti. Dom naroda, koji je - naglašavam - daytonska institucija, mora biti u mogućnosti da ispuni svoj mandat propisan Ustavom BiH u potpunosti“, dodao je šef OHR-a, apelirajući na delegate da omoguće nesmetan rad ovog Doma.

Zašto Inzko ne koristi tzv. bonske ovlasti?

„Sada već hronična efektivna jalovost visokog predstavnika nije posljedica stila, izbora ili dobronamjernosti Valentina Inzka. Radi se o tome da je njegova pasivnost najevidentniji izraz potpunog odsustva interesa, strategije i spremnosti Washingtona i Berlina da se odlučno angažiraju na deblokiranju daytonskog ćorsokaka u kojem se BiH nalazi. Za takav odnos nije teško naći opravdanje: neodgovorno ponašanje bh. političara, a onda i čitav niz puno ozbiljnijih kriza, poput onih u Siriji, Ukrajini, Libiji ili Grčkoj“, rekao je za Deutsche Welle bh. novinar Senad Pećanin.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić smatra da šef OHR-a može koristiti tzv. bonske ovlasti kako bi deblokirao institucije BiH, a time i evropski put ove zemlje. „Institucija visokog predstavnika je i ustanovljena kako bi se eliminirale određene blokade koje nastaju zbog samog ustrojstva BiH utvrđenog Daytonskim sporazumom. Visoki predstavnik u BiH tu ima velika ovlaštenja i on je jedina osoba koja može tumačiti Daytonski sporazum“, rekao je Kurtćehajić za Deutsche Welle.

Kurtćehajić potvrđuje da šef OHR-a ima ovlasti da oduzme mandate poslanicima i delegatima koji blokiraju institucije BiH, kao i da zabrani političko djelovanje pojedincima koji krše Daytonski sporazum. „Da se Milorad Dodik ovako ponašao u vrijeme Paddya Ashdowna (bivšeg visokog predstavnika), davno bi otišao u političku historiju. To sam jednom prilikom i rekao Valentinu Inzku. Šef OHR-a mora omogućiti funkcioniranje BiH i otkloniti deblokade jer za to ima sva moguća ovlaštenja“, kazao je Kurtćehajić.

Valentin Inzko je suviše pasivan, smatraju neki analitičari

Valentin Inzko

Kako sankcionirati kršenje daytonskog sporazuma?

Visoki predstavnik u BiH djeluje i na osnovu smjernica Vijeća za provedbu mira u kojem trenutno nema raspoloženja za konkretnu akciju. „Međutim, šef OHR-a se mora ponašati i kao dirigent, mora inicirati određene akcije i u Vijeću za provedbu mira. Na žalost, aktuelni visoki predstavnik kao da se opredijelio za liniju manjeg otpora. U slučaju da mu Vijeće brani djelovanje, on bi mogao to obznaniti i reći kako mu se uskraćuju prava. Sa tako velikim ovlaštenjima, Inzko bi morao biti znatno aktivniji“, kaže Kurtćehajić.

Profesor odbrane i sigurnosti Nedžad Ahatović nije ubijeđen da međunarodna zajednica u ovom trenutku ima instrumente da provede odluke OHR-a, čak i ako visoki predstavnik iskoristi tzv. bonske ovlasti. „Dodik je i ranije prijetio da će raspisati referendum za nezavisnost RS-a, da će osnovati nevladinu organizaciju ili izvesti na ulice stotine hiljada ljudi ako šef OHR-a iskoristi bonske ovlasti i sankcionira njegovo antidaytonsko ponašanje. Istina, takve odluke su mogle biti provedene u vrijeme Paddya Ashdowna, jer je vojno-policijsko prisustvo međunarodne zajednice u BiH bilo neuporedivo veće. Danas nije takav slučaj“, kaže Ahatović.

On podsjeća da se Rusija u novembru 2014. godine usprotivila produženju misije EUFOR-a u BiH. „Moskva je time željela umanjiti zapadni uticaj u BiH, kako bi se otvorila vrata ruskom ekonomskom i političkom uticaju u ovom dijelu Evrope. Nema nikakve sumnje da se višegodišnjom političkom krizom BiH namjerno destabilizirala kako bi se prikazala kao 'nemoguća država', što je teza koju vatreno zastupa jedan od najpouzdanijih ruskih saveznika na Balkanu - Milorad Dodik. Zapad nije slijep, iako je njegova pažnja sada usmjerena ka Ukrajini i drugim krizama. Pitanje je samo: Zašto ćuti?“, kaže Ahatović.

Preporuka redakcije