1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Jaafari - Kandidat za irackog premijera

Iracanin cijeli zivot ostaje Iracanin, bez obzira gdje se nalazio – ti m rijecima pokusava Ibrahim al Jaafari pojasniti da on usprkos dva desetljeca provedena u egzilu u Iranu nije izgubio svoj identitet. Ovaj Siit koji se dosada nalazio na vise-manje reprezentativnoj funkciji zamjenika predsjednika, od strane siitskog stranackog saveza nominiran je za polozaj buduceg predsjednika vlade. Björn Blaschke portretira Al Jaafarija

Ibrahim al Jaafari kandidiran je za funkciju novog irackog premijera

Ibrahim al Jaafari kandidiran je za funkciju novog irackog premijera

Njegova politicka karijera zapocela je jos odavno. Danas 58-godisnji Jaafari rodjen je u irackom svetom gradu Kerbali, a u Mosulu je zavrsio studij medicine. 1966 godine prikljucio se siitskoj stranci Dawa koja je pocetkom 80-ich godina zapocela sa militantnim akcijama protiv rezima Saddama Husseina. Povod je bio Iracko-I5ranski rata, kojeg je Hussein zapoceo 1980 godine. Tokomk tog rata doslo je i do brutalnog ugnjetavanja irackih Siita, bliskih Siitima u Iranu. Clanstvo u Dawa-Stranci bilo je zabranjeno, a nepostivanje se kaznjavalo smrcu. Samo izmedju 1982 i 1984 je navodno ubijeno oko 77 000 clanova stranke. Razlog: Dawa je – i to ne bez osnove – optuzivana za suradnju sa reizimom u Teheranu. U to vrijeme je Jaafari pobjegao u Iran, a kasnije, 1989 je presao u Veliku Britaniju. Tamo je uskoro postao jedan od najvaznijih ljudi iracke opozicije u egzilu.

U Irak se vratio neposredno nakon svrgavanja Saddeama Husseina sa vlasti. Na jugu zemlje je reorganizirao Dawa-Stranku, postao je njen glasogovornik i organizirao je prve velike demonstracije za brzo povlacenje stranih trupa iz zemlje.

Skori odlazak americkih snaga iz Iraka danas vise medjutim ne predstavlja politicki prioritet Al Jaafarija – vlada sada ima druge probleme. Prije svega radi se o pitanjima uspostave sigurnosti, o funkcioniranju javnih sluzbi i o pokretqanju privredne proizvodnje.

Jaafarijevi protivnici kritiziraju ga prije svega zbog njegovih kontakata sa Iranom. Oni vjeruju da je njegova namjera na prije ili kasnije uspostaviti u Iraku nekakav rezim koji bi bio slican ionom sadasnjem u Iranu. Jaafari to opovrgava i kaze da Irak traba drustveni i drzavni sistem koji odgovara religijskom pluralizmu u zemlji.

Ali Jaafari spada ipak medju one kojise zalazu za to da se u tekst prelaznog ustava od svih religija spomene samo islam. I njegov mentor, veliki ajatolah Ali al-Sistani je neposredno nakon izbora 30. Januara jasno stavio do znanja da bi on zelio da islam bude priznat u ustavu kao jedina osnova pravnog sistema. Prelazni ustav Iraka trenutno je u izradi.